Helikon (planina)
Helikon (starogrčki: Ἑλικών; novogrčki: Ελικώνας) je planina u oblasti Tespija u grčkoj oblasti Beotiji. Ova planina zauzima istaknuto mesto u drevnoj grčkoj mitologiji. Dostiže visinu od 1.749 metara i nalazi se nedaleko od severne obale Korintskog zaliva, jugoistočno od Livadije.[1][2]
Helikon
Ἑλικών / Ελικώνας | |
|---|---|
| Koordinate | |
| Visina | 1.749 m |
| Planinski masiv | Helikon |
Lokacija
| |
| Država | Beotija, Grčka |
Karta
| |
  Helikon | |
Grčka mitologija uredi
U grčkoj mitologiji, dva izvora posvećena Muzama nalazila su se ovde: Aganipa i Hipokrena, od kojih oba u svom imenu sadrže reč "konj" (ἵππος / hippos). Prema mitu, Hipokrena je nastala kad je krilati konj Pegaz svojim kopitom tako snažno udario o stenu, da je iz nje potekla voda. Na Helikonu se nalazio i izvor na kome se Narcis opčinio vlastitom lepotom.[3] Kalimah u Uzrocima priča kako je usnio da je ponovo mlad i da priča s Muzama na Helikonu.[4] Na Helikonu se nalazilo i svetilište posvećeno Muzama, u kome su se nalazili i njihovi kipovi,[5] a u svojim Metamorfozama rimski pesnik Ovidije piše o tome kako Minerva posećuje Muze na Helikonu.[6]
Hipokrena je smatrana izvorom pesničke inspiracije. Hesiod je krajem 7. veka pne. pevao o tome kako je kao mladić napasao ovde na padinama Helikona,[7] gde su Eros i Muze već imali svoja svetilišta.[8] Tu su ga Muze inspirisale da počne opevati poreklo bogova. Tako je Helikon postao simbol pesničke inspiracije, a Kalimah, koji u tome jasno sledi Hesioda, smešta na Helikon jedan mit, u kome je Tiresija ugledao boginju Atenu kako se kupa, pa je zato oslepljen, ali je za uzvrat dobio dar proricanja.
Središte kulta Muza na Helikonu, u Dolini Muza, koja se nalazila blizu Tespija i Askre, posetio je Pausanija u 2. veku pne.[9] Posetio je sveti gaj i izvor Aganipu te ostavio opis stanja koje je zatekao. Video je potret Eufeme, dojilje Muza, "reljefno izrađen u kamenu", kao i potret legendarnog pesnika Lina, "na maloj steni izrađenoj u obliku pećine". U temenosu nalazile su se statue Apolona, Dionisa i poznatih pesnika, od kojih su neke bile delo poznatih umetnika. Tu su pokazivali i žrtveni tronožac, koji je Hesiod osvojio na nadmetanju u Halkidi na Eubeji.
Reference uredi
- ↑ Ring, Salkin & Boda 1995: str. 11
- ↑ Britannica, s.v. "Mount Helicon".
- ↑ Michael Grant and John Hazel. Who's Who in Classical Mythology, Oxford University Press, USA, 1993.
- ↑ Richard Hunter, The Shadow of Callimachus: Studies in the Reception of Hellenistic Poetry at Rome, 2006, str. 16.
- ↑ Pierre Grimal, The Dictionary of Classical Mythology, Blackwell Publishing Limited, 1996.
- ↑ Ovidije, Metamorfoze, V, 250–678.
- ↑ Hesiod, Teogonija, 23.
- ↑ Hesiod, Teogonija, 8.
- ↑ Pausanija, Opis Helade, IX, 29, 5.
- ↑ Theoi Greek Mythology, s.v. "Helicon".
Literatura uredi
- Hawthorne, Nathaniel (2012). A Wonder Book: Heroes and Monsters of Greek Mythology. Courier Dover Publications. str. 116-. ISBN 978-0-486-11135-3.
- Ring, Trudy; Salkin, Robert M.; Boda, Sharon La (1995). International Dictionary of Historic Places: Southern Europe. Taylor & Francis. str. 11-. ISBN 978-1-884964-02-2.
