Hampshire (čita se Hempšir) je historijski, ceremonijalni i nemetropolitanski county na jugu Engleske. [1]

County Hampshire
Pozicija Hampshira na karti Engleske
U sastavu Engleske
Upravni oblik county
Glavni grad Winchester
Lord poručnik
Visoki šerif
Nigel Atkinson
Floyd Esq
Površina 3770 km²
Stanovništvo 1.759.726
Gustoća 467 stanovnika na km²

Geografske karakteristike uredi

Hampshire leži na jugu regije Jugoistočna Engleska. Ima površinu od 3,770 km², na kojoj živi 1,759,726 stanovnika.[1]

On graniči sa zapada sa Countyem Dorset, sa sjeverozapada sa Countyem Wiltshire, sa sjevera sa Countyem Berkshire, sa sjeveroistoka sa Countyem Surrey, sa istoka sa Countyem West Sussex i sa juga sa Kanalom La Manche.[1]

Grad Winchester je administrativni centar Hampshira.[1]

Hampshir je administrativno podjeljen na 11 distrikta: Basingstoke and Deane, City of Winchester, East Hampshire, Eastleigh, Fareham, Gosport, Hart, Havant, New Forest, Rushmoor, Test Valley i dvije unitarne jedinice Portsmouth i Southampton.[1]

Hampshir se geografski može podjeliti na četiri fizička područja. Široki pojas vapnenačkih brda visokih do 240 metara, prostire se po sredini od istoka prema zapadu. Duž sjevera i juga prostire se pojas tercijarne gline, pijeska i šljunka, često pokriven vrištinom i šumom. Po istoku prostire se visoravan Weald, sa tipičnim stjenovitim brdima i dolinama, koje prelaze granicu Hampshira. Obalni pojas na jugu formiran je od vapnenačkih stijena iz tercijara, tu se nalazi tjesnac Solent koji razdvaja Otok Wight.[1]

Teritorij historijskog i današnjeg countya ponešto se razlikuju, jer su u historijskom bili i gradovi Bournemouth i Christchurch, koji su danas dio Dorseta i Otok Wight, koji je danas samostalni County Isle of Wight.[1]

Historija uredi

Po Hampshiru postoje brojni nalazi iz prahistorije, među njima oni iz naselja iz brončanog doba na Otoku Wight i mala farma kod sela Quarley. Iz željeznog doba ima ostataka gradina; Danebury i Hengistbury Head. Trgovina sa evropskim kopnom tokom kasnog brončanog i starijeg željeznog doba najvjerojatnije se odvijala preko Hengistbury Heada i ChristchurchaZa rimskih vremena, duž njihovih puteva niknula su naselja Silchester (Calleva Atrebatum),Winchester]] (Venta Belgarum) i Southampton (Clausentum), kao i brojne vile po sjeverozapadu.[1]

Krajem 5. i početkom 6. vijeka u taj kraj su provalili Saksonci i Juti. Prvi put se spominje kao Hampshire 755. u Anglosaksonskoj kronici, kao jezgro moćne Kraljevine Wessex, sa prijestolnicom Winchester. Iako je pretrpio ozbiljno od napada Vikinga, Tokom kasnog srednjeg vijeka.[1]

Hampshir je uživao relativno miran život, uz povremene napade Vikinga. Puno ozbiljniji upad napravili su Francuzi1377., tom su prilikom razorili Newport na Otoku Wight. Zbog tog je podignuto nekoliko zamkova; Odiham, Portchester i Winchester.[1]

Srednjovijekovne manufakture Hempšira proizvodile su vunene tkanine koje su se izvozile iz Southamptona, koji je istovremeno bio i uvozna luka za vino. Čitav Hampshir bio je od 676. sve do 1927. jedna dijeceza podvrgnut Biskupskoj stolici Winchestera, tek tad su se odvojili Guildford i Portsmouth i postali samostalne dijeceze. Ostatci nekadašnjih samostana mogu se naći u Beaulieu, Netleyu, Romseyu i Winchesterskoj katedrali.[1]

Privreda uredi

Hampshire je oduvijek bio poljoprivredni kraj, danas su glavne grane uzgoj krava muzara i proizvodnja kukuruza. Povrtlarstvo ima samo lokalnu važnost, i to između Southamptona i Portsmoutha. Još uvijek postoje i velike površine šuma kao što je New Forest, bivše kraljevsko lovište (danas nacionalni park).[1]

Portsmouth i Gosport su jedni od britanskih glavnih pomorskih centara, a Southampton je najveća putnička luka. Nafta se rafinira u Fawleyu. Za privredu je značajan turizam, poznata ljetovališta su Southsea i otok Hayling.[1]

Najveći dio većih gradova ima i nešto industrije od pivovara do metalurških pogona.[1]

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 Hampshire (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 10. 2016. 

Vanjske veze uredi