Hadžiahmetovića kula

Hadžiahmetovića kula je stambeno-fortifikacijski objekat iz osmanlijskog perioda u gradskom naselju Mostaće, opština Trebinje, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Nacionalni spomenik su: kuća, avlija, ekonomski objekat, ekonomsko dvorište i ogradni zidovi.

Lokacija uredi

Hadžiahmetovića kula sa dvorima u Mostaćima smještena je u neposrednoj blizi puta StolacLjubinje - Trebinje.

Historija uredi

U selu su živjele muslimanske porodice Cvijetić, Fetagić, Hadžiahmetović, Hadžismajlović, Resulović, Salihović, Šabanagić i Više, čiji su se preci u drugoj polovini 17. vijeka doselili iz Herceg-Novog, Risana i drugih mjesta Crnogorskog primorja, nakon osmanskog gubitka tog područja.

Za vrijeme osmanske vladavine, u drugoj polovini 18. vijeka, sagrađeno je preko 40 kula, stambeno-odbrambenog karaktera uz važnije komunikacije i raskrsnice puteva, prvenstveno s ciljem pojačanja bezbjednosti Trebinja i efikanosnosti njegove odbrane, ali i u svrhu stanovanja aga i begova. Mlečani su 1687. i 1699. godine zauzeli i zapalili više kula i kuća u Trebinju i okolini.[2] Danas je graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule u vlasništvu Medžlisa Islamske zajednice Trebinje, koje je obnovilo krovnu konstrukciju kule i postavilo novi pokrov.

Opis uredi

Kula je smještena u Hadžiahmetovića mahali. Cjelokupna mahala je ograđena zidom od priklesanog kamena u krečnom malteru, visine oko 2 m. Unutar mahale, u zasebnim avlijama, nalazi se pet stambenih objekata sa pratećim ekonomskim prostorima. Svaka avlija ima svoj zaseban ulaz. Svi objekti su građeni od pravilno klesanog kamena u krečnom malteru. Objekti su jedospratni i dvospratni. Završeni su dvovodnim krovom i izvorno su bili pokriveni kamenim pločama. Mahala u cjelini prezentira utvrđenu izvangradsku stambenu strukturu.[2] Kula je pravougaone osnove, izvedena na tri kata. Pokrivena je dvovodnim krovom.

Literatura uredi

  • Salih Rajković, Kule i odžaci u Hercegovini Stambeno-fortifikacioni objekti, Naučno-istraživački rad, Sarajevo, 1982.
  • Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
  • Đuro Tošić, Trebinjska oblast u srednjem vijeku. Beograd: 1998, 41; Lam. de For. III fol. 100, 14. X 1413
  • Vojislav Korać, Trebinje - istorijski pregled; tom II, “Period od dolaska Turaka do 1878. godine”. Sarajevo: IKP „Svjetlost“, 19

Reference uredi

  1. „Hadžiahmetovića kula”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. 2,0 2,1 „Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI”. Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.