Haakon I od Norveške
Haakon I (staronordijski: Hákon Aðalsteinsfóstri, norveški: Håkon Adalsteinsfostre), (cca. 920–961), poznat po nadimku Dobri, bio je treći kralj Norveške, koji je vladao od 934. do smrti.
Haakon I Dobri | |
---|---|
kralj Norveške
| |
Vladavina | 934–961 |
Prethodnik | Erik I |
Nasljednik | Harald II |
Potomstvo | Thora |
Otac | Harald I |
Majka | Thora Mosterstong |
Rođen/a | cca. 920 Håkonshella, Hordaland, Norveška |
Umro/la | 961 Håkonshella, Hordaland (smrtno ranjen u bitci kod Fitjara) |
Religija | nordijski paganizam, kršćanstvo (rimokatoličanstvo) |
Otac mu je bio prvi norveški kralj Harald I Lijepokosi, a majka Thora Mostertang. Nakon što mu je otac sklopio sporazum sa engleskim kraljem Ethelstanom Sjajnim, poslao ga je u Englesku na Ethelstanov dvor, gdje je odgojen kao kršćanin. U Norvešku se vratio nakon očeve smrti i dolaska Erika Krvave Sjekire na vlast. Erika je, uz podršku velikaša, uspio otjerati, ali se morao boriti protiv Erikovih sinova - 953. ih je uspio poraziti, kao i 957. kada je na njihovoj strani bio danski kralj Gorm Stari. Za razliku od vojnih pobjeda, Haakon I je doživio neuspjeh u nastojanju da svoje sunarodnjake privede kršćanstvu. Dvorski pjesnik Eyvindr skáldaspillir je zato sebi mogao dozvoliti da ispjeva Hákonarmál, pjesmu u kojoj je kralj opisan kao paganin. Haakona su 961. Erikovi sinovi uspjeli iznenaditi i smrtno raniti u bitci kod Fitjara. Nakon njegove smrti je prijestolje preuzeo Erikov sin Harald Sivi Plašt.
Preci
uredi
Eksterni linkovi
uredi- The Saga of Haakon the Good Arhivirano 2012-02-19 na Wayback Machine-u
Haakon Dobri Rođen/a: cca. 920 Umro/la: 961
| ||
Kraljevske titule | ||
---|---|---|
Prethodi: Eric Krvava Sjekira |
kralj Norveške 934–961 |
Slijedi: Harald Sivi Plašt |