Za ostala značenja, vidi H.D. (razvrstavanje).

H.D. (Betlehem, Pennsylvanija, SAD, 10.9., 1886. – Zürich, 27.9. 1961.), rođena kao Hilda Doolittle, bila je američka pjesnikinja, spisateljica romana i memoara.

H.D.
Spomen-ploča H.D. podignuta na zidu londonskog stana u kome je živjela
Biografske informacije
RođenjeHilda Doolittle
(1886-09-10)10. 9. 1886.
Sjedinjene Američke Države Bethlehem, Pennsylvania, SAD
Smrt27. 9. 1961. (dob: 75)
Švicarska Zürich, Švajcarska
Opus
Književni pravacimagizam
Jezikengleski

Najpoznatija po članstvu u avangardnoj imagističkoj grupi pjesnika počezkom 20. vijeka, iako se njen kasniji opus odmakao od imagističkog modela prema ženskoj varijanti modernističke poezije i proze. Kao harizmatična figura, bila je štićenica modernističkog pesnika Ezre Pounda, koji je bio ključan u izgrađivanju i produbljivanju njene karijere. Od 1916-17 bila je književna urednica časopisa Egoist, dok je njena poezija objavljivana u časopisima kao što su English Review i Transatlantic Review. Tokom Prvog svetskog rata, H.D. je pretrpela dva gubitka, najpre smrt svog brata, a zatim i razvod braka sa pesnikom Richardom Aldingtonom,[1] i oba događaja su ostavila značajan trag u njenoj poeziji. Sprijateljila se sa Sigmundom Freudom tokom 1930-ih, i postala je njegova pacijentkinja u cilju da razume i izrazi svoju biseksualnost.[2]

Gajila je duboka interesovanja za klasičnu grčku književnost i njena poezija je često pozajmljivala motive iz grčke mitologije i klasične poezije. H.D. se dva puta udavala i imala je nekoliko lezbejskih veza. Bila je nepomirljiva u vezi sa svojom seksualnošću i postala je ikona kako feminističkog, tako i gej pokreta kada je njena poezija ponovo počela da se čita tokom 1970-ih i 1980-ih. Tokom ovog perioda feminizam se bavio rodnim tumačenjem modernizma i mizoginije psihoanalize, te ju je ova generacija spisateljica i pisaca videla kao ikonu ranog feminističkog pokreta.[3]

Izvori uredi

  1. Featherstone, Simon. "War Poetry: An Introductory Reader (Critical Readers in Theory & Practice)". Routledge, 1995. 164
  2. Bertram, Vicki. "Kicking Daffodils: Twentieth-century Women Poets". Edinburgh: Edinburgh University Press, 1997. 39. ISBN 0-7486-0782-X
  3. Morris, 12

Vanjske veze uredi