Gyöngyös
Gyöngyös (hrvatskosrpski: Đunđuš, njemački: Gengeß) je grad na sjeveru Mađarske od 30,190 stanovnika.[1]
Gyöngyös
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°47′N 19°56′E / 47.783°N 19.933°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Heves | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | György Hiesz | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 55.31 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 30,190[1] | ||
| - Urbana gustoća | 545.8 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 3200 | ||
| Pozivni broj | 037 | ||
| Službene stranice www.gyongyos.hu | |||
| Karta | |||
  Gyöngyös | |||
Gyöngyös je drugi po veličini grad u Županiji Heves, pod koju administrativno podpada.
Geografske karakteristike uredi
Gyöngyös leži nedaleko od granice sa Slovačkom, udaljen 80 km sjeveroistočno od Budimpešte.
Gyöngyös zovu ulazom u Masiv Mátra, jer se nalazi na mjestu na kom se iz Velike mađarske nizine uzdižu šumovita brda Matre.[2]
Historija uredi
Mjesto je prvi put dokumentirano 1261. pod imenom Gungus. Kralj Karlo I. Robert odobrio je 1334. Gyöngyösu - status grada. Zahvaljujući vinogradarstvu i trgovačkim putevima koji su prolazili preko mjesta, - Gyöngyös se razvio u poprilično trgovište, pa su se u njemu nastanili i franjevci.[2]
Period između 1546. - 1687. Gyöngyös je proživio pod osmanskom okupacijom, ali je uživao relativno visok stupanj autonomije i bio zaštićen kao privatni sultanov feud, pa je i nadalje cvjetalo vinogradarstvo i trgovina.[2]
Početkom 17. vijeka, počelo se razvijati zanatstvo osnivanjem cehova. Grad je odigrao značajnu ulogu u neuspjelom Rakocijevom ustanku.[2]
Do polovice 18. vijeka podignuta je većina zgrada u historijskom centru u baroknom stilu.
Gyöngyös je 1917. doživio katastrofalan požar, koji se proširio na cijeli grad iz bolnice, u požaru je poginulo 11 ljudi, a 8000 građana ostalo je bez doma.[2]
