Guntramsdorf
Guntramsdorf je trgovište na jugoistoku Austrije od 9,222 stanovnika[1], koja administrativno podpada pod Okrug Mödling u Saveznoj zemlji Donja Austrija.[2]
Guntramsdorf
| |
---|---|
Koordinate: 48°03′N 16°19′E / 48.050°N 16.317°E | |
Država | ![]() |
Savezna zemlja | Donja Austrija |
Okrug (bezirk) | Mödling |
Vlast | |
- gradonačelnik | Robert Weber |
Površina | |
- Urbano područje | 14.861 km²[1] |
Visina | 193[2] |
Stanovništvo (2014.) | |
- Urbano područje | 9,222[1] |
- Urbana gustoća | 620.6 stan./km²[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 2353 |
Pozivni broj | 02236 |
Službene stranice www.guntramsdorf | |
Karta | |
Geografija
urediGuntramsdorf leži na zapadu Bečka kotlinau južno od Mödlinga i Beča. Do mjesta vozi bečki tramvaj, pa je ono zapravo samo njegovo predgrađe.[2]
Pored mjesta prolaze Süd i Südost Autobahn.
Historija
urediGuntramsdorf je prvi put dokumentiran 859. pod imenom Guntrama, jer je tad vjerojatno bio feud nekog Guntrama.[2] Zna se da je za srednjeg vijeka na njegovom ozemlju ležao zamak čiji su gospodari bili i vlasnici Guntramsdorfa.
Nakon austrijskog anschlussa - 1938. Guntramsdorf je administrativno postao dio Velikog Beča, kao njegov 24. bezirk. Za Drugog svjetskog rata u mjestu je radila jedna od tvornica koncerna Flugmotorenwerke Ostmark u kojoj su radili brojni zatvorenici iz Logora Mauthauzen. Oni su između 1943 - 44. korišteni i za izgradnju brojnih stambenih zgrada i novih kvartova, pa je za njih 1943. podignut manji logor u kom je boravilo do 3,170 zatvorenika.[2]
Posljednih dana rata u aprilu 1945. kod Guntramsdorfa se odigrala bitka između snaga Crvene armije maršala Fjodora Tolbuhina i snaga Druge SS oklopne divizije Das Reich koje su branile prilaze Beču kojima je komandirao Josef Dietrich.[2]
Od 1954. Guntramsdorf više nije dio Velikog Beča, već Donje Austrije.[2]
Znamenitosti
urediNajveća znamenitost Guntramsdorfa je mali barokni paviljon kog je podigao Johann Lukas von Hildebrandt u parku nekadašnjeg zamka.[2]
Privreda
urediEkonomija Guntramsdorfa bazira se na kemijskoj industriji i nešto malo na vinogradarstvu.