Gugl pretraživač

Gugl pretraživač je najkorišćeniji pretraživač veba na svetu.

Izgled početne stranice Gugl pretraživača

Za je Guglov pretraživač specifičan je jednostavan dizajn, ali uvek funkcionalan i veoma atraktivan.[1] Zanimljivo je reći da je Gugl prvi počeo koristiti sistem pretrage na osnovu posećenosti korisnika, koji se danas smatra najboljim i većina velikih pretraživača koriste upravo ovu tehniku.

Međutim, Gugl nije ostao samo internet pretraživač; svoju delatnost je proširio pružajući svojim korisnicima različite usluge. Džimejl, Gugl analitika, pretraga knjiga, mapa, slika, planete Zemlje, potom Gugl plej i Gugl razgovor predstavljaju samo deo širokog spektra koji Gugl pruža svojim korisnicima. Danas je to čitava multinacionalna korporacija specijalizovana za usluge i proizvode u vezi sa Internetom, koja većinu svojih profita dobija od AdVords-a.

Još jedna zanimljiva stvar u vezi sa Guglom je i neverovatna bezbednost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspeli srušiti samo jednu Guglovu stranicu, servis za organizaciju digitalnih fotografija, Pikasa.

Istorijat uredi

Lari Pejdž i Sergej Brin, nekadašnji studenti osnovnih studija u oblasti računarstva na Stanfordu, odlučili su dana 4. septembra 1997. da promene naziv svog pretraživača. Odlučuju se za termin Gugl, igru rečima na „googol“, na engleskom jeziku označava matematički termin za broj koji se sastoji od broja jedan, posle koga sledi 100 nula.

Postavljanje dudl logotipa na početnu stranicu počelo je 30. avgusta 1998. kada su dvojica osnivača, Lari i Sergej, inkorporirali legendarnu sliku zapaljenog čoveka u Gugl logotip pre nego što su krenuli u Nevadu na festival Burning Man.

Već u maju 2000. Gugl pretraživač je pokrenut, pored engleskog, na još deset jezika: francuskom, nemačkom, italijanskom, švedskom, finskom, španskom, portugalskom, holandskom, norveškom i danskom. Za veoma kratko vreme, iste godine postaje najveći indeks veb pretrage na svetu.

Gugl pretraživač nastavlja da raste, povećava broj dostupnih jezika. Uvode se razne aplikacije, kao što su Gugl Tulbar i Guglovu pretragu slika. Za manje od dve godine, već krajem 2001, Gugl veb indeks se povećao čak 3 puta, dostigavši cifru od 3 milijarde veb dokumenata. U februaru 2004. taj broj se povećava do 6 milijardi, uključujući 4,28 milijardi veb stranica i 880 miliona slika, da bi u novembru iste godine dostigao osam milijardi.

U međuvremenu pokreću se razne usluge, poput Gugl vesti, koja pruža korisnicima najaktuelnije članke, Frugl, danas Product Search, uslugu objektivne pretrage proizvoda koji se prodaju putem Interneta, kao i veoma popularne Džimejl i Gugl prevodilac, besplatnu veb-poštu i internet prevodilac, kao i pretragu putem mobilnih telefona. Do kraja 2005. godine sledi niz novih usluga koje pruža Guglova kompanija pretraživaču Gugl akademik, Gugl desktop pretragu, pretragu knjiga, videa i unapređenu pretragu slika i preteču današnjeg ajGugla.

Do godine 2008. Gugl pretraživač je ubedljivo najtraženiji pretraživač, a veliki broj korisnika privlače i razna takmičenja, glasanja, ali i novi proizvodi, najznačajniji je pregledač Gugl Hrom. Popularnosti su doprineli i prerage sajtova, blogova i društvenih mreža, ali i personalizovane opcije pretrage. Gugl prodavnica je nastala 2010. godine, i pokazala se kao veoma uspešna, a u junu 2011. dolazi do značajnog unapređenja uvođenjem glasovne pretrage i pretrage prema slici.[2]

Način rada uredi

Pretraga počinje kada korisnik pretražuje, odnosno šalje upit. Istovremeno se određuje lokacija korisnika, kao i beleži se istorija njegovog pretraživanja ako se ulogovao u svoj Gugl nalog pre nego što je poslao upit. Potom se upit upoređuje sa indeksom. Veb server šalje upit serveru indeksa. Sadržaj u serveru indeksa je nalik na indeksu pojmova na kraju knjige. Prikazuju se sve stranice koje sadrže ključne reči. Upit putuje do servera sa dokumentima i vraćaju se dokumenti koji se podudaraju sa upitom. Nakon toga dolazi do najvažnijeg dela kada se dokumenti sortiraju, odnosno rangiraju. Dokumenti se prikazuju kao rezultati pretraživanja i prilagođavaju se lokaciji i istoriji pretraživanja. Rezultat pretraživanja prikazuje se u deliću sekunde, to jest, sav ovaj proces se odigrava neverovatnom brzinom.[3]

Guglova metoda rangovanja stranica ima sposobnost da razlikuje važnije stranice od manje važnih čak i kada se u svima njima isti broj puta pojavljuju zadati pojmovi. Za odlučivanje o značaju svake stranice, Gugl koristi informacije o linkovanju među njima, odnosno način na koji linkuju jedne na druge. Na primer, autor stranice MAČKA na svoju stranicu postavi link koji vodi na stranicu MIŠ. Ovo Gugl uzima kao oznaku da autor stranice MAČKA smatra da stranica MIŠ ima neku vrednost. Na čitavom vebu, na stranicu MIŠ može linkovati veliki broj drugih stranica i ti linkovi služe za odlučivanje o njenoj sveukupnoj vrednosti ili značaju. Za datu stranicu, PageRank je mera njenog relativnog značaja na vebu i on se izračunava na bazi informacija o linkovanju.[4]

Tri glavne ideje stoje iza definisanja značaja i izračunavanja PageRank-a:

  1.  
    Tri najveća internet pretraživača danas
    Značaj stranice treba da se uspostavi na osnovu njene popularnosti među autorima svih drugih veb stranica. Drugim rečima, ako na stranicu MIŠ vodi mnogo stranica, onda je ta stranica najverovatnije najvažnija.
  2. Stranice koje su linkovane sa najznačajnijih veb stranica najverovatnije i same imaju poseban značaj. Na gornjem primeru, ako je stranica MIŠ relativno popularna, a na njoj stoji link SIR, taj link je od značaja.
  3. Stranice koje imaju linkove na više podstranica imaju manje uticaja na značaj svake linkovane stranice pojedinačno. Drugim rečima,

link koji vodi na stranicu SIR i nalazi se na stranici MIŠ, ima manje značaja ako MIŠ ima mnogo podstranica i mnogo drugih linkova.

Na osnovu ovih shvatanja Guglovi osnivači su razvili metod za izračunavanje značaja (PageRank) svake stranice na vebu.[5]

Opcije pretrage uredi

Na veb stranici Centra za pomoć Gugla ima tekst koji opisuje veliki broj različitih opcija za pretragu. Naime, oni predlažu razne savete, trikove i uopšte mogućnosti koje su u okviru Gugl pretraživača. Ispod je data lista nekoliko najkorisnijih opcija pretrage.[6]

  • Zanemarite pravilno pisanje - Guglov program za proveru pravilnog pisanja automatski ispravlja reč prema najčešćem pisanju date reči, bez obzira na to da li je pravilno napisana ili ne. Na primer, iako se pretražuje tikipedija, biće prikazani rezultati za reč vikipedija. Naravno, tu postoji i mogućnost pretraživanja prvobitne reči.
  • Pretraživanje preko tačne fraze - Ponekad je vrlo korisno pretraživati ključne reči uz pomoć znaka navoda. Skup reči pod znacima navoda pretražuje reči upravo tim redosledom i zbog toga može da izuzme relevantne rezultate. Na primer, ako pretražite termin "Aleksandar Bel", pretraga će možda izostaviti stranice koje se odnose na Aleksandra G. Bela.
  • Ravnopravost između velikih i malih slova - Pretraga ne razlikuje velika i mala slova. Ako se unese upit za pretragu njujork tajms, dobiju se isti rezultati kao kada se unese Njujork Tajms.
  • Pretraživanje u okviru određenog sajta - Ispred upita se unese site: ako znate da se odgovor nalazi na određenom sajtu ili vrsti sajta (.org, .edu). Na primer: site:edu ili site:nytimes.com. Međutim, vrlo je važno ne praviti razmak između (ne site: nytimes.com).
  • Pretraživanje prema tipu datoteke - Gugl pretraživač omogućuje pretragu samo određenih tipova datoteka, kao što su PDF, PPT ili XLS. Upotreba je vrlo jednostavna, potrebno je dodati filetype: i skraćenicu za tip datoteke od tri slova.
  • Pretraživanje numeričkog opsega - Za pretragu brojeva u opsegu koristi se "..". Na primer, ako tražite televizor Soni između 300 i 500 dolara, u pretragu se upiše „Sony TV $300..$500“, dok za, recimo, automobile sa preko 300 konjskih snaga, kao upit za pretragu unesite „automobili 300.. konjskih snaga“.
  • Konverzija brojeva - Gugl pretraživač omogućuje konverziju bilo koje jedinice, na primer, milja u kilometre ili unce u litre, tako što se unese broj i jedinica mere.
  • Vremenske zone - Da biste saznali tačno vreme bilo gde u svetu, unesite time i grad ili zemlju.
  • Vremenska prognoza - Unesite weather i iza toga navedite ime bilo kog grada u svetu da biste saznali aktuelne vremenske prilike i vremensku prognozu. Unesite samo weather da biste saznali vremenske prilike za vašu trenutnu lokaciju.
  • Matematičke operacije - Unesete li bilo koju matematičku jednačinu u okvir za pretragu, jednim klikom biće izračunata. (Pretražite „100*3.14-cos(83)=“)
  • Kupovina i upoređivanje - Koristite vezu „Kupovina“ u tabli na levoj strani stranice rezultata da biste kupovali proizvode i upoređivali cene širom Veba.
  • Lokalno vreme izlaska/zalaska sunca - Da bi se videlo tačno vreme izlaska i zalaska sunca u gradovima širom sveta, kao upit za pretragu potrebno je uneti sunrise ili sunset i nakon toga navedite ime grada.
  • Čitanje javno dostupnih knjiga - Besplatno čitanje celih tekstova, javno dostupnih dela kao što je Mobi Dik tako što se izabere opcija „knjige“ sa leve strane rezultata pretrage.
  • Slični termini pomoću "~" - Rezultate koji sadrže sinonime ključnih reči se dobijaju tako što se neposredno ispred termina za pretragu unese znak "~". Pretraga Božićnih ~recepata za dezert će prikazati rezultate za dezerte zajedno sa rezultatima za bombone, kolače i ostale poslastice.

Galerija uredi

Vidite još uredi

Reference uredi

  1. (en)„Is Google good for you?“ - „Da li je Gugl dobar za tebe?“, Bil Tompson, BBC News, 19. decembar 2008. Pristupljeno 22. decembra 2013.
  2. Gugl - unutar pretrage
  3. „Kako radi Gugl?“ Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u, Goranka Radojčić, internetimarketing.com, 16. decembar 2010. Pristupljeno 22. decembra 2013.<
  4. (en)Page, Lawrence and Brin, Sergey and Motwani, Rajeev and Winograd, Terry: The PageRank Citation Ranking: Bring Order to the Web. (Pejdž, Lorenc i Sergej, Brin i Motvani, Radživ i Vinograd, Teri: PageRank rangiranje: dovođenje red na Vebu). Tehnički izveštaj, Stanford (univerzitet), 1998.
  5. „Kako funkcioniše Gugl pretraga?“, Stefan M., saznajnovo.com, 16. mart 2013. Pristupljeno 22. decembra 2013.
  6. „Gugl pretraživač - saveti i trikovi“. Pristupljeno 22. decembra 2013.

Literatura uredi

  • Google Hacks from O'Reilly is a book containing tips about using Google effectively. Now in its third edition (2006). ISBN 0-596-52706-3.
  • Google: The Missing Manual by Sarah Milstein and Rael Dornfest (O'Reilly, 2004). ISBN 0-596-00613-6
  • How to Do Everything with Google by Fritz Schneider, Nancy Blachman, and Eric Fredricksen (McGraw-Hill Osborne Media, 2003). ISBN 0-07-223174-2
  • Google Power by Chris Sherman (McGraw-Hill Osborne Media, 2005). ISBN 0-07-225787-3
  • Barroso, Luiz Andre; Dean, Jeffrey; Hölzle, Urs (2003). „Web Search for a Planet: The Google Cluster Architecture”. IEEE Micro 23 (2): 22–28. DOI:10.1109/MM.2003.1196112. 

Vanjske veze uredi