Gruzijsko-osetijski sukob

Gruzijsko-osetijski sukob je naziv za sukob vezan uz sporni politički i međunarodnopravni status Južne Osetije, područja koje formalno (de iure) pripada Gruziji, a stvarno (de facto) se nalazi pod vlašću samoproglašene uglavnom međunarodno nepriznate Republike Južne Osetije. Svoje korijene ima u etničkim sukobima koji su izbili 1989. godine neposredno pred početak raspada Sovjetskog Saveza, pri čemu su Oseti, koji su činili većinsko stanovništvo tzv. Južnoosetijske autonomne oblasti u sovjetskoj Gruziji, zahtijevali nezavisnost i/li priključenje Sjevernoj Osetiji koja se nalazila u sastavu Ruske SFSR, a čemu se protivilo kako manjinsko gruzijsko stanovništvo u samoj Južnoj Osetiji, tako i gruzijske vlasti kojima su tada počeli dominirati radikalni gruzijski nacionalisti. Ti su sukobi 1991. godine počeli dobivati oružanu komponentu i svoju kulminaciju 1991. godine dobili u Prvom južnoosetijskom ratu koji je okončan sporazumom o primirju uz posredovanje Rusije, koja je između zaraćenih strana postavila vlastite mirovne snage. Iako je Rusija odbila priznati samoproglašenu nezavisnost Južne Osetije te formalno podržavala teritorijalni integritet Gruzije, sukob se smatrao zamrznutim. Ponovno je eskalirao 2008. kada je prozapadni gruzijski predjednik Mihail Saakašvili pokrenuo vojnu akciju sa ciljem da Južnu Osetije vrati pod gruzijsku vlast; ona je izazvala rusku vojnu intervenciju u kojoj su gruzijske snage poražene. Rusija je nedugo nakon toga priznala nezavisnost Južne Osetije, ali joj se u tome nisu priključile druge zemlje, sa izuzetkom Nikaragve, Venezuele, Naurua i Tuvalua.

Vidi još uredi