Gostomisl

Gostomisl (rus. Гостомысл; 790 — oko 860) je bio vremenski drugi mitski vođa dinastije Rjurukovič, a prvi put ga historijski zapisi spominju njegovo postojanje tek oko 1418. godine.

Po ruskom mitu Gostomisl nasljeđuje svoga djeda kneza Burilova u vladanju na području današnjeg grada Slavjanska na obali Baltičkog mora. Tijekom višedesetljetne vladavine oko ovog kneza se po mitu formirala velika koalicija sjevernih plemena koja je blokirala prodore Vikinga na današnje područje Rusije i Finske.

Činjenica oko koje se slaže veći broj historičara (Platonov, Šakhmatov, Tatiščev) ovog mita se sastoji u činjenici da je Gostomisl doživio duboko starost i nadživio veći broj svojih sinova. Zavisno od daljnjih interpretacija njegov nasljednik Rjurik je bio njegov sin koji se rađa u očevoj kasnoj životnoj dobi ili njegov unuk (sin Gostomislovog sina Umile). Već prije rođenja Rjurika kao u tipični nordijskim legendama svi znakovi su pokazivali da će se roditi veliki vladar tako je Gostomisl priredio okupljanje dostojno budućeg "kralja". Prije svoje smrti po ovom mitu Gostomisl je dogovorio vjenčanje Rjurika sa slavenskom princezom kako bi se spojili vikinški i slavenski elementi Gostomislove države. Nakon smrti Gostomisl je navodno pokopan na mjestu koje se danas zove Gostomislovo brdo.

Osim legendi iz ove prve polovice devetog stoljeća ostao nam je povjesni zapis o ratu Ludviga Njemačkog i kralja Gostomisla vođe plemena Bodriči koje je tada živjelo u današnjoj Sjevernoj Nemačkoj. Ovaj rat koji se dogodio 844. godine se veoma teško može povezati s legendom o Gostomislu pošto je on po mitu vladao u puno sjevernijim zemljama.

Literatura

Ю. H. Лyбченkoв : Пoдлиннaя иcтopия Рюрикoвич