Goran Kljajić (Čapljina, 1955)[1] angažovani jе književni, misaoni i multimedijalni stvaralac, urednik i književni izdavač, kao i organizator nekoliko kulturnih manifestacija. Živi i stvara u Banja Luci. Do sada je objavio 42 knjige.

Goran Kljajić
Biografske informacije
Rođenje1955.
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik, multimedijalni stvaralac, urednik, izdavač
Opus
Književne vrsteroman, drama, satira, priča

Pseudonimi uredi

U pisanju, naročito zadnjih godina, koristi se i pseudonimima. Jedan je: Goran Stevin, a drugi: Balkis Slavjanski. Te pseudonime ne koristi da bi se skrivao od lica javnosti, nego da bi mogao da napravi veću mogućnost izlaganja različitih ideja.

Stvaralaštvo uredi

Polje njegovog književnog stvaralaštva obuhvata: kritičku, socijalnu i egzistencijalnu satiru; realistične fikcije u obliku kraćih romana; misaona razmišljanja u pravcu socijalnog i filozofskog istraživanja. 

Najviše piše kraće forme, kao što je kratka priča. Priče piše na književnom srpskom, beogradsko-novosadskom, ali i u raznim dijalekatskim varijacijama, sa dosta improvizacija i eksperimentisanja sa jezikom. Poslednjih par godina, jedan broj priča je napisao izvorno na engleskom jeziku. U pričama često razrađuje filozofske teme, polemišući sa pojedinim filozofskim postavkama ili interpretacijama pojedinih filozofa i njihovih dela, od strane drugih autora.

Napisao je nekoliko drama, uglavnom teških i mučnih, ali one nisu izvođene u pozorištima. U drami "Rat" dao je presek rata 1991—1995, onako kako je on to vidio. Napisao je prvu pantomima dramu, pod nazivom: Isslam Allahu Ekber, u kojoj obrađuje temu savremenog islama.

Ima i knjige iz teorije religije, odnosno, promišljanje teorijskih tekstova sa pozicija racionalnog pristupa datom tekstu i njegovom sadržaju. Tu su jaka i neobična dela: Razumevanje reči i Postanje Postanja.

Bavi se i crtežom, te je imao osam izložbi crteža (dve zajedničke, kao i dva učešća sa pojedinačnim likovnim radovima na tematskim izložbama) u Beogradu i Banja Luci. U zadnje vreme radi arhitektonski dizajn crkava, na jedan nov način, potaknut ruskom crkvenom arhitekturom, ali potpuno samosvojno i originalno. Napravio je veći broj Jutjub filmova — o časopisu „Nosorog”, o raznim svetskim karikaturistima, o festivalu "Zlatni Ris". Njegov kratki film Raquel Orzuj, koji govori o urugvajskoj slikarki i karikaturisti Raquel Orzuj, nalazi se u Muzeju vizuelnih umetnosti, Montevideo, Urugvaj.

"Nosorog" uredi

Osnovao je međunarodni časopis za сатиру, хумор i karikaturu „Nosorog”, koga je izašlo, do sada, 200 brojeva. Od samog početka, on je urednik ovog časopisa, koji objavljuje priloge pisaca humora i satire sa čitavog prostora bivše Jugoslavije, a karikaturiste iz celog sveta. Pri delatnosti časopisa ustanovio nagradu za pisce humora i satire: „Nosorog Prvog Reda”, koja se dodeljuje godišnje. Ta se nagrada, povremeno, dodeljuje i karikaturistima.

Organizator uredi

Organizovao je i devet svetskih konkursa karikature. Na ovim konkursima karikature dodeljuju se prva, druga i treća nagrada, te (obično) pet specijalnih i jedan broj „posebno pomenutih” nagrada. Organizovao je i Međunarodni festival govornog i ne-govornog teatra, i performansa „Zlatni Ris — Srpske”, koji je do 2017. održan tri puta. Osnovao je i Festival komičnog i kritičnog „Smejada”, koji okuplja pisce humora i satire, a koji se održava u Banja Luci. Takođe je osnovao Sabor satiričara Srpske - „Nosorogovo Novogodišnje Mudrovanje”.

Reference uredi

  1. „Biografija na zvaničnom sajtu”. Pristupljeno 12. 5. 2017. 

Literatura uredi

  • Časopis "Nosorog"
  • "Rat”, izdavač "Tale", Banja Luka
  • "Isslam Allahu Ekber", izdavač "Tale", Banja Luka
  • "Razumevanje reči", izdavač "Tale", Banja Luka
  • "Postanje postanja", izdavač "Tale", Banja Luka
  • "Druže moj", izdavač "Tale", Banja Luka

Spoljašnje veze uredi