Gloucestershire

Gloucestershire (čita se Glosteršir) je historijska, ceremonijalna i nemetropolitanska grofovija na zapadu Engleske.[1]

Gloucestershire
Pozicija Gloucestershira na karti Engleske
U sastavu Engleske
Upravni oblik shire (county)
Glavni grad Gloucester
Lord poručnik
Visoki šerif
Janet Trotter
Roger Head
Površina 3150 km²
Stanovništvo 859.751
Gustoća 273 stanovnika na km²

Geografske karakteristike uredi

Gloucestershire leži duž estuarija rijeke Severn na granici s Walesom[1], u regiji Jugozapadna Engleska. Ima površinu od 3,150 km², na kojoj živi 859,751 stanovnika.[1]

On graniči sa sjeverozapada sa Grofovijem Herefordshire, sa sjevera sa Grofovijem Worcestershire, sa sjeveroistoka sa Grofovijem Warwickshire, sa istoka sa Grofovijem Oxfordshire, sa juga sa Grofovijem Wiltshire, sa jugozapada sa grofovijama Bristol i Somerset i sa zapada sa Walesom.[1]

Grad Gloucester u centru Gloucestershirea je administrativni centar.[1]

Gloucestershire je administrativno podjeljen na 6 distrikta; City of Gloucester, Tewkesbury, Cheltenham, Cotswold, Stroud, Forest of Dean i jednu unitarnu jedinicu; South Gloucestershire.[1]

Historijska Grofovija Gloucestershire, obuhvaćala je znatno veći teritorij, u njoj je bila historijska jezgra Bristola i ostali dio grada sjeverno od rijeke Avon, koji danas pripadaju današnjoj Grofoviji City of Bristol i Grofoviji Worcestershire.[1]

Rijeka Severn, svojim tokom od sjevera prema jugu, razdvaja Gloucestershire od susjedne Grofovije Worcestershire. Ispod Gloucestera u dolini (Vale of Gloucester) širokoj od 8 do16 km već se osjeća utjecaj plime i oseke na Severn. Na zapadu se nalazi visoravan Forest of Dean, a istoku brdovita visoravan Cotswold.[1]

Historija uredi

Gloucestershire je naseljen još od prahistorije, o tome svjedoče brojni tumulusi. Gloucester i Cirencester bili su značajni rimski gradovi, uz to je bilo i brojnih vila i kastruma. Nakon odlaska Rimljana jedno od saksonskih plemena Hwicce, zauzelo je taj kraj od starosjedioca Brita. Nakon tog je taj kraj postao dio anglosaksonskog Kraljevstva Mercija. Tokom srednjeg vijeka Gloucestershire je bio bojno polje, po kojem su podignute normanske utvrde kod Berkeleya, St Briavelsa, Gloucestera i Bristola, radi odbrane od Walesa.[1]

Između 1135. i 1154. Gloucestershire je bio poprište brojnih bitaka za englesku krunu između snaga Stephena i Carice Matilde. Od sredine 14. do kraja 18. vijeka Cotswold je prosperirao zahvaljujući ovčarstvu i izradi vunenih tkanina. U istom periodu je i Bristol prosperirao kao luka i tekstilni centar. Rudarstvo je cvjetalo po Forest of Deanu, sve dok nije zatvoren zadnji rudnik 1965.[1]

Privreda uredi

Danas je poljoprivreda glavna grana privrede, ali kako je mehanizirana u njoj radi jako malo ljudi. Tradicionalno ovčarstvo u Cotswoldu, zamijenjeno je uzgojem krava, pšenice i ječma. Po sjeveroistoku je razvijeno voćarstvo (jabuke, kruške, šljive). Tu se još uvijek nalazi velik pojas šuma između Lydneya i Cinderforda u Distriktu Forest of Dean.[1]

Najviše ljudi radi po industrijskim centrima Gloucesteru, Cheltenhamu i Stroudu.[1]

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Gloucestershire (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12.11.2016. 

Vanjske veze uredi