Giambologna, pravog imena Jean de Boulogne, poznat i kao Giovanni Bologna (Douai, 1529.Firenca, 13. kolovoza 1608.), bio je flamansko-talijanski kipar manirizma.

Hendrick Goltzius, "Portret Giambologne".

Biografija

uredi
 
Otmica Sabinjanki, 1574.-82., mramor visok oko 2 m, Firenca.

Rođen u Douai-u u Flandriji (danas u Francuskoj), Jean de Boulogne je započeo slikarski nauk u Monsu; studirao je nekoliko godina u Rimu gdje se potpuno posvetio kiparstvu. Napokon se nastanio u Firenci gdje je vodio radionicu u kojoj su se formirali mnogi talijanski, njemački i flamanski kipari. Svoja ponajbolja djela napravio je radeći za obitelj Medici.

Giambologna, kako su ga zvali u Italiji, znatno je utjecao na razvoj kiparstva u prijelaznom razdoblju između visoke renesanse i baroka, ne samo u Italiji nego i u cijeloj Europi. Svojem flamanskom realističkom shvaćanju skulpture pridodao je oznake talijanskog stila kasnoga cinquecenta. U bronci i mramoru je pravio slikovito komponirane grupe kojima je postizao iluziju dubokih prostora.

Djela

uredi
 
Merkur, 1576., bronca, Louvre, Pariz.
 
Herkul ubija Nesa, 1599., mramor, Loggia dei Lanzi, Firenca.

Giambolognino tehničko savršenstvo u izradi brončanih skulptura očito je u Naptunovoj fontani na Piazza Maggiore (Glavni trg) u Bologni.

Također je oblikovao grupe mitoloških i religioznih figura, konjaničke spomenike i samostalne kipove kao što su: Otmica Sabinjanki; Henrik IV. na konju; Krist sa sv. Petrom i Pavlom; Merkur, itd.

Njegov brončani Merkur iz 1576. g. pokazuje važnost prostora u manirističkoj skulpturi. Cijela figura stoji na jednoj nozi oslonjenoj na dašak vjetra, a oblici su tanki i produženi na sve strane. Giambologna je uspio iskoristiti frontalno kretanje lika i osjećaj nemira, koji su karakteristični za manirizam, kako bi dočarao brzinu leta.

Eksterni linkovi

uredi