Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum

(Preusmjereno sa Gesta principum Polonorum)

Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum (Kronika i djela poljskih vojvoda ili knezova prevedeno sa latinskog) je srednjovjekovna kronika o vladavini i akcijama poljskog vojvode Boleslava III Krivoustog i njegovih predhodnika.[1]

Gesta principum Polonorum
Ms zanoyskich intro.jpg
Početak manuskripta
Pisac Gallus Anonymus
Naslov originala Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum
Jezik srednjovjekovni latinski
Žanr kronika
Datum objavljivanja oko 1112.-1118.

Historija i karakteristikeUredi

Manuskript je napisan negdje između 1112. - 1118. Kako orginal nije sačuvan - njegov današnji tekst postoji u tri faksimila - manuskripta, prepisanih u dvije različite tradicije. Njen anonomni autor, kog od 16. vijeka po tradiciji zovu Gallus Anonymus, vjerojatno nije bio Poljak, već benediktinski redovnik iz Opatije Saint-Gilles (ili nekog drugog u Zapadnoj Evropi) koji je kao kapelan radio na dvoru Boleslava III Krivoustog.[2]

Kronika je podjeljena u tri knjige; I. knjiga nosi naslov Cronica Polonorum (tek u predgovoru Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum), II. knjiga Liber Tertii Bolezlaui (Knjiga Boleslavova III) a III. knjiga Liber de Gestis Boleslaui (Knjiga Boleslavovih djela).[1]

U kronici je obrađen period od stvaranja prvih poljskih vojvodstava do 1113., ona je danas jedan od glavnih izvora za ranu poljsku i njemačku historiju.[2]

Posljednji događaj opisan u kronici je hodočašće Boleslava III Krivoustog do Székesfehérvára u Ugarskoj, koji se odvio 1112. (ili 1113.). Gotovo je sigurno da je kronika napisana prije Skarbimirove pobune (1117.-18.), kao i da su neki djelovi dodani naknadno, kao potomci pomeranijskog vojvode Świętobora.[1]

Tri danas postojeća manuskripta su Zamošćki i Czartoryski prepisani u starijoj, a Heilsbergov manuskript u novijoj tradiciji.[1]

Kao i sve slične kronike onog vremena one nisu sasvim pouzdane, jer su rađene po želji ranih feudalnih vladara, koji su njima željeli dokazati kontinuitet i legitimitet svojih dinastija.

Zamošćki manuskriptUredi

Taj manuskript nastao je vjerojatno krajem 14. vijeka u Krakovu (1380. - 1392. ?). Sve do 15. vijeka nalazio se u biblioteci ljekara i alkemičara Michała Sędziwója, a nakon tog u katedrali u Gnieznu. Na kraju je završio u biblioteci zamošćkih grofova. Danas se čuva u varšavskoj Nacionalnoj biblioteci.[1]

Czartoryski manuskriptUredi

Zvan i Sędziwójev maunuskript je drugi faksimil kronike nastao između 1434.-1439. po narudžbi Michała Sędziwója. Kako se radi o direktnom faksimilu Zamošćkog manuskripta, koristi se za rekonstrukciju orginalnog teksta. Danas se čuva krakovskom Muzeju kneževa Czartoryski.[1]

Heilsbergov manuskriptUredi

Taj faksimil je nastao između 1469. - 1471., na bazi ranijih verzija. Nakon čuvanja po samostanskim bibliotekama, između 1579. - 1589. bio je vlasništvo varmijskog biskupa Marcina Kromera.[1]

Ime je dobio po pruskom gradu Heilsbergu (današnji Lidzbark Warmiński) u kom se čuvao od sredine 16. do 18. vijeka. Danas se čuva u varšavskoj Nacionalnoj biblioteci.

U Heilsberškom manuskriptu nema velikih dijelova teksta koji se nalaze u prva dva (poglavlja 27. i 28. u I. knjizi).[1]

Štampana izdanjaUredi

Kronika je prvi je put štampana 1749., na bazi Heilsbergovova manuskripta u izdanju Gottfrieda Lengnicha, a nakon dvije dekade u izdanju Lorenza Mizlera, od tada je odštampana u mnogo izdanja. [1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Gesta principum Polonorum (francuski). Knowledger. http://fr.knowledger.de/02120002/GestaPrincipumPolonorum. Pristupljeno 22.02.2021. 
  2. 2,0 2,1 Gal Anonim (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21038. Pristupljeno 02.03.2021. 

Vanjske vezeUredi