Г
Slovo Г je četvrto slovo ćirilice. Nastalo je preuzimanjem slova Gama iz grčkog alfabeta.[1]
Ćirilično slovo Г | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Glas: | [ɡ], [ɦ], [ɣ] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naziv: | glagoli | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj: | 3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ćirilica | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Slova slavenskih jezika | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Slova neslavenskih jezika | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Stara slova | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
U staroslovenskoj azbuci ime slova je glagoli, što znači »pričati«.
U ćiriličkom brojevnom sistemu, slovo ⟨g⟩ ima vrednost broja 3.
Upotreba
urediNalazi se na četvrtom mestu kod svih jezika koji koriste ćirilicu i najčešće predstavlja zvučni velarni ploziv, /ɡ/.
Južnoslovenski jezici
urediU književnom srpskom, bugarskom i makedonskom, takođe predstavlja zvuk (/ɡ/). Ponekad, kao posledica brzog govora, u srpskom jeziku slovo ⟨g⟩ se izgovori kao /ɣ/, /ɦ/ ili pak /k/.
Ruski jezik
urediSlovo ⟨g⟩ u književnom ruskom jeziku predstavlja (/ɡ/), sem kada je obezvučeno, pa pređe u /k/ na kraju reči ili pre bezvučnog suglasnika, i predstavlja /ɡʲ/ pred prednjonepčanim suglasnikom. U južnom ruskom dijalektu, taj glas se izgovara kao /ɣ/, i ponekad kao /ɦ/ u mestima blizu granice sa Ukrajinom i Belorusijom.
Prihvatljivo je izgovarati ⟨g⟩ u nekim ruskim rečima kao /ɣ/ (koje se ponekad naziva i »ukrajinsko g«): Бог, богатый, благо, Господь, ali ne slažu se svi sa tim. Taj zvuk se uglavnom smatra nestandardnim i dijalektskim u ruskom, i izbegava ga većina obrazovanijih Rusa. Reč »bog« se u nominativu uvek izgovara kao /box/.[2]
U genitivskim nastavcima -ogo, -ego, ⟨g⟩ predstavlja /v/, kao i u reči segodnя (»danas«, od dvaju reči: sego i dnя).
U rečima мягкий i лёгкий se ⟨g⟩ izgovara kao /h/ ispred slova ⟨k⟩.
Na početku reči evropskog porekla gde bi se očekivalo ⟨h⟩, stavlja se ⟨g⟩ iz istorijskih razloga, npr., reč heroj: engleski: hero → ruski: герой.
Ukrajinski
urediU ukrajinskom jeziku, slovo ⟨g⟩ predstavlja /ɦ/.
I u ukrajinskom, glas /ɡ/ je prisutan samo u posuđenicama i zapisuje se slovom ⟨G⟩ sa kvačicom (Ґ ґ).
I u ukrajinskom, i u beloruskom, ⟨g⟩ se zove »he« i transribuje se kao ⟨h⟩.
Beloruski
urediU beloruskom, ovo slovo se izgovara kao /ɣ/ ili kao nešto mekše /ɣʲ/.
Kao i u ukrajinskom, i u beloruskom, /ɡ/ je prisutno samo u posuđenicama, ali zapisuje se kao digraf ⟨kg⟩.
I u beloruskom, i u ukrajinskom, ⟨g⟩ se zove »he« i transribuje se kao ⟨h⟩.
Neslovenski jezici
urediU velikom broju neslovenskih jezika koji se pišu ćirilicom, ⟨g⟩ može predstavljati i /g/ i /ʁ~ɣ/, s time da se drugi primer uglavnom koristi u turskim jezicima i ugrofinskim jezicima.
Vidi još
urediIzvori
uredi- ↑ „Delovi studija iz knjige Proglas Konstantina-Ćirila (Bratislava: Perfekt, 2004.)”. Arhivirano iz originala na datum 2008-10-13. Pristupljeno 2010-05-29.
- ↑ Glasovi umesto slova ⟨g⟩ (ru)