Friedrich Reinhold Kreutzwald

Friedrich Reinhold Kreutzwald (Jömper, 26. prosinca 1803.Dorpat, 25. kolovoza 1882.), estonski pisac, folklorist i liječnik te jedna od ključnih figura rane faze Estonskog narodnog preporoda. Kreutzwald je najpoznatiji kao autor Kalevipoega, estonskog nacionalnog epa.

Friedrich Reinhold Kreutzwald
Biografske informacije
Rođenje26. prosinca 1803.
Estonija Jõepere, Estonija
(tada Rusko Carstvo Jömper, Rusko Carstvo)
Smrt25. kolovoza 1882.
Estonija Tartu, Estonija
(tada Rusko Carstvo Dorpat, Rusko Carstvo)
PočivališteGroblje Raadi
Estonija Tartu, Estonija
SupružnikMarie Elisabeth Saedler
RodbinaJuhan Kreutzwald (otac)
Annie Kreutzwald (majka)
Obrazovanje
Alma materCarski univerzitet u Dorpatu
Zanimanjeliječnik, pisac
Opus
Književni pravacromantizam
Književne vrsteep, poezija, bajka
Jeziknjemački jezik, estonski jezik
Znamenita djela

Kreutzwaldovi su roditelji bili kmetovi na imanju u Jömperu,[1] gdje se Kreutzwald i rodio 26. prosinca 1803. godine. Njegov otac Juhan radio je kao postolar i čuvar žita, dok je njegova majka Annie bila sobarica. Kada je kmetstvo ukinuto 1815. godine, roditelji su Kreutzwalda poslali u okružnu školu u Wesenbergu. Kreutzwald je 1820. godine maturirao u Dorpatu te se zaposlio kao učitelj u osnovnoj školi. Godine 1833. diplomirao je na medicinskom fakultetu pri Carskom univerzitetu u Dorpatu. Iste godine, 18. kolovoza, oženio se s Marie Elisabeth Saedler. Od 1833. pa sve do 1877. radio je kao općinski liječnik u Werru.[2] Za života je bio član niza europskih naučnik udruženja te je bio nosioc počasnih doktorata s nekoliko europskih univerziteta.

Ipak, Kreutzwald je najpoznatiji kao pisac i kao jedna od vodećih figura rane faze Estonskog narodnog preporoda. Za života je napisao cijeli niz poučnih priča, temeljenih na folklornim pričama iz niza europskih zemalja (poput one o liscu Reynardu ili Trojici mudraca iz Gothama); te su priče mahom objavljene na njemačkom jeziku. Njegov magnum opus svakako je estonski nacionalni ep Kalevipoeg,[3] što ga je sastavio na estonskom jeziku temeljem bilješki koje je ranije prikupio Friedrich Robert Faehlmann.[4] Danas se Kreutzwalda smatra autorom prve izvorne knjige na estonskom jeziku, a za života se snažno zalagao i za to da se mladi estonski intelektualci služe estonskim jezikom. Od ostalih djela treba spomenuti zbirku Stare estonske bajke (1866.), nekoliko zbirki pjesama te poemu o starješini Lembituu, koja je objavljena posthumno.

Preminuo je 1882. godine u Dorpatu.

ReferenceUredi

  1. A. Plakans, A Concise History of the Baltic States (2011) p. 210
  2. F-Reinhold Kreutzwald
  3. J. D. Rateliff, The History of the Hobbit (2007) p. 181
  4. T. Miljan ed., Historical Dictionary of Estonia (2004) p. 236

Vanjske vezeUredi