Franjevačka crkva i samostan na Poljudu

Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu u Splitu nalazi se na sjevernoj strani splitskog poluotoka, u uvali u Kaštelanskom zaljevu.[1]

Franjevački samostan i crkva sv. Ante
Lokacija Split
Godine izgradnje 1020. (crkva)
1449. (samostan)
Religija Rimokatoličanstvo
Patron sv. Ante
Arhitektonski stil gotika, renesansa, barok

PovijestUredi

Na mjestu današnjeg samostana podigao je oko 1020. godine splitski nadbiskup Pavao crkvu Sv. Marije Poljudske (lat. S. Maria de Palude) i ostavio je, zajedno sa zemljištem svom ocu, splitskom prioru Prestanciju. Crkvu i zemljište naslijedio je njegov sin Crni (Črni, Černe), također splitski prior, a nakon njegove smrti dobio ju je njegov sin Dabro, opat benediktinskog samostana na Poljudu.[2] Otada, od druge polovice 11. stoljeća, crkvom su upravljali benediktinci iz samostana Sv. Stjepana na Sustipanu.[3]

U 15. stoljeću sustipansku opatiju, crkvu i posjede na Poljudu dobio je učeni humanist i ekumenist kardinal Bessarion († 1472.) koji je dozvolio franjevcima da uz zapuštenu crkvu i hospicij podignu samostan. Splitsko gradsko vijeće je 2. srpnja 1449. godine dopustilo franjevcima izgradnju peći za vapno i sijeću grmlja na Marjanu u svrhu gradnje samostana. U drugoj polovici 15. stoljeća obnovljena je crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije kao jednostavna, jednobrodna crkva dvoranskog tipa.[4]

U 16. stoljeću dograđene su dvije bočne kapele na južnoj strani, a izgrađen je i klaustar, smješten sjeverno od crkve. Na zapadnoj strani klaustra izgrađena je četverokutna kula kao dio obrambenog sklopa koji je štitio crkvu i samostan od napada Turaka.[5]

Crkva je u 17. stoljeću temeljito preuređena u baroknom stilu. Tada su podignuti brojni mramorni oltari, od kojih se po obliku i vrsnoći izvedbe isticao glavni oltar iz 1678. godine a u 18. stoljeću sagrađen je zvonik prislonjen na južnu stranu crkve.

Unatoč preinakama i obnovama, ovaj graditeljski sklop sačuvao je dobrim dijelom svoj izvorni izgled što ga čini navrednijom gotičko-renesansnom cjelinom u gradu Splitu.

KlaustarUredi

Klaustar je sagrađen u prvim desetljećima 16. stoljeća i smješten je, prema pravilu, sjeverno od crkve. U sredini je cisterna s dvije krune; jedna s grbom splitskog kneza i mletačkog plemića Vittoria Delfina iz 1453., a druga je s franjevačkim grbom iz 18. stoljeća. Uokolo renesansni kanelirani piloni nose krov trijema. Uz istočni i južni zid trijema poredane su nadgrobne ploče koje su se nekoć nalazile u crkvi. Te nadgrobne ploče u samostanskom klaustru najveća su i najznačajnija zbirka renesansne sepulkralne plastike u Splitu. Pripadaju uglavnom splitskim plemićkim obiteljima Alberti, Benedetti, Cuteis, Capogrosso, Florio, Marulić, Petrachis i drugima, a podignute su krajem 15. i u prvoj polovici 16. stoljeća.[6]

Muzejska zbirkaUredi

Premda broj izložaka nije velik, muzejska zbirka u poljudskom samostanu čuva nekoliko dragocjenih umjetnina.[7] Ističu se portret biskupa Tome Nigrisa kojeg je 1527. izradio Lorenzo Lotto, Iluminacija iz Psaltira koju je ispisao i oslikao fra Bone Razmilović (Radmilović) (1626.-1678.), dva raspela fra Fulgencija Bakotića (1716.-1792.), gotička lađica za tamjan iz 15. stoljeća, slika sv. Ante Padovanskog s Djetetom (17. st.) i dr.[8]

KnjižnicaUredi

Samostanska knjižnica znamenita je po broju sačuvanih inkunabula (čak 26).[9] Osim toga, tu se čuvaju i brojna izdanja hrvatskih pisaca, među kojima i Marulićev Evanđelistar iz 1516. godine, dok je od rukopisa najvrijedniji Gospin plač iz 15. stoljeća.

ReferenceUredi

  1. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 3.
  2. Franjevački samostan i crkva sv. Ante
  3. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 3.
  4. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 4.
  5. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 15.
  6. Franjevački samostan i crkva sv. Ante
  7. Tomić, Radoslav, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 17.
  8. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 17.-20.
  9. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 17.-20.

LiteraturaUredi

  • Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, Split, 1997.

Vanjske povezniceUredi