O - F - Ne
 
F
Cl  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj Fluor, F, 9
Pripadnost skupu halogenih elemenata
grupa, perioda VIIA, 2
gustina, tvrdoća 1,696 kg/m3, bez podataka
Boja zelenkastožuta
Osobine atoma
atomska masa 18,9984 u
atomski radijus 50 (42) pm
kovalentni radijus 71 pm
van der Valsov radijus 147 pm
elektronska konfiguracija [He]2s22p5
e- na energetskim nivoima 2, 7
oksidacioni broj -1
Osobine oksida jako kiseli
kristalna struktura regularna
fizičke osobine
agregatno stanje gasovito
temperatura topljenja 53,53 K
(-219,62 °C)
temperatura ključanja 85,03 K
(-188,12 °C)
molska zapremina 11,20×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 3,2698 kJ/mol
toplota topljenja 0,2552 kJ/mol
pritisak zasićene pare bez podataka
brzina zvuka bez podataka
Ostale osobine
Elektronegativnost 3,98 (Pauling)
4,10 (Alred)
specifična toplota 824 J/(kg*K)
specifična provodljivost bez podataka
toplotna provodljivost 0,0279 W/(m*K)
I energija jonizacije 1681,0 kJ/mol
II energija jonizacije 3374,2 kJ/mol
III energija jonizacije 6050,4 kJ/mol
IV energija jonizacije 8407,7 kJ/mol
V energija jonizacije 11022,7 kJ/mol
VI energija jonizacije 15164,1 kJ/mol
VII energija jonizacije 17868 kJ/mol
VIII energija jonizacije 92038,1 kJ/mol
IX energija jonizacije 106434,3 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
17F (veš.) 64,7 s β+   17O
18F (veš.) 109,8 minuta β+   18O
19F 100% stabilni izotor sa 10 neutrona
20F (veš.) 11,0 s β-   20Ne
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada

Elementarni fluor je gas žutozelene boje. On je najreaktivniji od svih elemenata. Direktno reaguje na sve metale i nemetale. Vodu razlaže gradeći fluorovodonik, HF.

Reaktivnost fluora bila je dugo godina prepreka za njegovo dobijanje u elementarnom stanju. Danas se fluor industrijski dobija elektrolizom istopljenog kalijum-fluorida na anhidrovanom fluorovodoniku. U prirodi se fluor nalazi u vidu jedinjenja sa oksidacionim brojem -1 i to najčešće u vidu fluorita, CaF2, i karnalita, Na3AlF6. Tragovi jedinjenja fluora nalaze se u morskoj vodi, kostima, zubima, krvi i mleku. Fluorovi derivati metana i etana su veoma slabi otrovi za razliku od ostalih jedinjenja fluora, te se stoga te se zbog svoje velike inertnosti upotrebljavaju u rashladnim uređajima pod nazivom freon. Fluor se koristi i za sintezu uran-heksafluorida koji se primenjuje u izradi nuklearnog oružja.