Flandrijski Beginaži
Flandrijski Beginaži je ime za kolektivni lokalitet UNESCO-ve svjetska baština koji se sastoji od 13 beginaža (francuski: Béguinage, nizozemski: Begijnhof), u 13 različitih flandrijskih gradova u Belgiji.
Flandrijski beginaži | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
![]() | |
Registriran: | 1998. (22. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iii, iv |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
To su bile specifične vjerske institucije za zbrinjavanje neudatih djevojaka i udovica nastale tokom 13. vijeka po zemljama sjeverne Zapadne Evrope.
U njima su mogle boraviti - begine, žene koje su vodile pobožni život, ali nisu pripadale nijednom crkvenom redu, već su ostale laikinje.[1] Beginaži su najčešće građeni kao niz manjih kuća oko zajedničkog dvorišta, obično okruženi zidinama sa jednim ili s dvoja vrata. Još i danas ima u sjevernoj i sjeveroistočnoj Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, te zapadnoj i sjeverozapadnoj Njemačkoj.
Historija
urediPrve beginske zajednice su nastale u 12. vijeku u Valonskom dijelu Belgije, u Liègeu. Naziv im potječe od svećenika iz Liegea, Lamberta le Bèguea, koji se 1170. zalagao za osnivanje ženskih vjerskih zajednica bez obaveze prisege samostanskom životu. Zahvaljujući ratovima, nasilju i velikim seobama stanovništva, broj žena u to vrijeme je porastao u odnosu na muškarce i veliki broj žena nije imao drugog izbora nego da se udruže kako bi osigurali sigurnost i pomogli jedne drugima[2]. Ženski samostani su pružali takvu sigurnost, ali su tadašnji cistercinski, kao i drugi, samostani nametali stroga pravila, te su žene tražile manje ograničena udruženja, poput beginaža. Beginaži su ubrzo osigurali pomoć bogatih donatora koji su financirali boravak siromašnih i starih beginki. Uskoro su morali odbijati veliki broj žena koje su željele živjeti u beginažima. Kasnije je čak uvjet za primanje u beginaž bio određen stupanj materijalnog bogatstva. Zbog toga su kasnije dominikanski gradski samostani, koji nisu uvjetovali materijalnim prihodima, primali više žena.
Najslavniji i najbogatiji beginaži su bili u belgijskim gradovima kao što su: Antwerpen, Brugge, Dendermonde, Diest, Gent (3), Hasselt, Hoogstraten, Lier, Leuven (2), Mechelen (2), Kortrijk, Sint-Truiden, Turnhout i Tongeren. Ti flandrijski beginaži su 1998. upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.
-
Beginaž Naše Gospe Ter Hoyen u Gentu -
Beginaž u Bruggeu -
Beginaž u Dendermondeu -
Ulaz u beginaž u Diestu -
Beginska crkva u Lieru
Reference
uredi- ↑ „Begine” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 22.03.2022.
- ↑ Prema belgijskom historičaru, Henriju Pirenneu