Filip Deutsch pl. Maceljski (rođen: Freivel Benjamin Deutsch) (Zagreb, 16. 3. 1828 - Zagreb, 6. 5. 1919), austrougarski (hrvatski) plemić i industrijalac koji je imao značajan utjecaj na gospodarski uzlet i razvitak Turopolja za vrijeme Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Filip Deutsch pl. Maceljski
RođenjeFreivel Benjamin Deutsch
(1828-03-16)16. 3. 1828.
Zagreb, Austrijsko Carstvo
Smrt6. 5. 1919. (dob: 91)
Zagreb, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
EtnicitetŽidov
DržavljanstvoKraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Zanimanjeindustrijalac
Titulaplemić
Suprug/aAmalija (Schwarz) Deutsch
DjecaVilim Deutsch
Albert Deutsch
Benko Deutsch
RoditeljiBenjamin Deutsch
Josefa (Wettensdorfer) Deutsch

Biografija uredi

Filip Deutsch pl. Maceljski je rođen 16. 3. 1828 godine u poznatoj zagrebačkoj židovskoj obitelji Benjamina i Josefe Deutsch. Bio je oženjen za Amaliju (Schwarz) Deutsch sa kojom je imao trojicu sinova: Vilima, Alberta i Benka. Sinove je školovao u austrijskom Mariabrunnu pokraj Beča. Deutschovi sinovi su kasnije u životu postali poznati industrijalci i filantropi. Od mladih dana Deutsch je bio aktivan i uspješan poduzetnik. U zagrebačkoj Vlaškoj ulici je posjedovao skladište i trgovinu drva za građu i ogrjev. 1884 godine njegova tvrtka "Filip Deutsch i sinovi Zagreb" je proizvela 12 potpornih stupova (stupišta) za stari Podsusedski most. Već potkraj travnja 1884. godine Deutschova tvrtka je postavila stupišta, za ondašnje prilike u rekordnom roku. 1910 godine Deutsch je kupio od turopoljske Plemenite općine pedesetak jutara zemlje. Deutsch je odmah počeo dizati objekte za pilanu, zgrade sa stanom za upravitelje, kuće za radnike i stručnjake koje je doveo iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Kuće za radnike su građene u nizu i nazvane su "Kolonija". U rekordnom roku podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine "Paropilana Filipa Deutscha sinova" je počela sa proizvodnjom rezane građe, uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma. Gladni i siromašni seljaci iz obližnjih sela odmah su potražili posao kod Deutscha. Mnogi su zauvijek napustili svoja ognjišta i radije izabrali težak, ali sigurniji kruh drvodjelskog, pilanskog ili šumskog radnika. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3, sa pet gatera, jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Deutsch nije razbacivao novac, već je u budućnosti razvijao i širio proizvodne kapacitete pilane prema potrebi. Zaslužan je za financiranje i gradnju 10 kilometara željezničke pruge od Burdelja do Turopoljskog luga. Na svome vrhuncu Deutschova pilana je zapošljavala 600 radnika. Deutsch je za tadašnje vrijeme svoje radnike tretirao više nego pošteno. Deutschovi radnici su imali osam satni radni dan, tople obroke, pristojne plaće i smještaj unutar "Kolonije" za svakog radnika. Osim toga, Deutsch je bio veliki čovjekoljub koji je često pomagao siromašne i potrebite. U Zagrebu je dva puta na godinu darovao tri vagona drva za ogrjev tijekom zime. Za svoj doprinos razvitku Turopolja, Deutschu je 1910 godine kralj Franjo Josip I. dodijelio plemstvo sa predikatom Maceljski, prema maceljskoj šumi.[1][2][3][4][4][5][6][7]

Filip Deutsch pl. Maceljski je umro u Zagrebu 6. 5. 1919 godine, te je pokopan u obiteljskoj grobnici na mirogojskim arkadama.[8]

Vidi još uredi

Porodica Deutsch Maceljski

Reference uredi

  1. Ognjen Kraus, 1998, str. 148
  2. Ivo Goldstein, 2001, str. 188, 189
  3. Ivo Goldstein, 2005, str. 269, 270
  4. 4,0 4,1 Emilij Laszowski, 2010
  5. Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-122, Plemenita općina Turopolje (fond) 1830 - 1947
  6. Snješka Knežević (17. 2. 2013). Židovi u Zagrebu: Prve obitelji i prvaci. T portal. Arhivirano iz originala na 28. prosinca 2013.. Preuzeto 27. 2. 2014
  7. Mira Kolar-Dimitrijević, »Kratak osvrt na povijest šuma Hrvatske i Slavonije od 1850. godine do Prvoga svjetskog rata«, Ekonomska i ekohistorija (časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša), volumen 4, br. 4, Zagreb, listopad 2008., str. 74., ISSN 1845-5867 (Hrčak)
  8. Gradska groblja Zagreb: Filip Deutsch, Mirogoj Ž-924-ARKP-1/1

Literatura uredi

  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9
  • Goldstein, Ivo (2001). Holokaust u Zagrebu, Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-19-2
  • Goldstein, Ivo (2005). Židovi u Zagrebu 1918 - 1941., Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-23-0
  • Laszowski, Emilij (2010). Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć "Zagrebačko polje", BiblioLife. ISBN 978-114-922-463-2