Otvori glavni meni

Farski narod, odnosno Farerci ili Ferojci (Føroyingar) je mala etnička grupa u severnoj Evropi nordijskog i keltskog porekla. Većina živi na Farskim Ostrvima (oko 45.000), kao i u Danskoj i Norveškoj.

Farerci
(Ferojci, Føroyingar)
Faroese folk dance club from vagar.jpg
Farerski narodni plesači.
Ukupna populacija

80.000 - 90.000

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
 Farski Otoci 48,778 [1]
 Danska 21.687 [2]
 Norveška 500~1000
 Island 500
Jezik/ci
Farski, danski
Religija
Luteranska Crkva Farskih Otoka
Srodne etničke grupe
Islanđani, Norvežani, Šveđani, Danci, Irci, Škoti

ImeUredi

Ime Ferojci, ponekad i Farerci srpskohrvatske su izvedenice za stanovnike Ferojskih ili Farskih otoka, ili u prijevodu Ovčjih otoka, koji su dobili ime po ovcama što su ih sa sobom u novu domovinu doveli Vikinzi iz Norveške.

PovijestUredi

Ferojci, potomci norveških vikinga otoke su osvojili kroz 9. stoljeće a pokršteni su oko 1000. godine. Za Ferojske otoke se kaže da su bili jedni od posljednjih na Zemlji koje je naselio čovjek. Prvi naseljenici bili su irski redovnici, a znakova ljudske prisutnosti do tada nije bilo. Norvežani pristižu 800.-tih godina, dovodivši sa sobom i ovce koje su se vjerojatno kasnije križale i sa islandskim i stvorila se malena pasmina koja se izvrsno prilagodila klimi i terenu. Ferojci će kasnije dolaziti pod vlast prvo Norvežana od 1035. pa do 1380., a kasnije i Danaca. Kada su se 1814 za vrijeme danskog kralja Frederika VI. razdvoliji Norveška i Danska, otoci su ostali Danskoj. Kroz vrijeme Drugog svjetskog rata otoke su od 1940.-1945. zaposjeli Britanci, a Ferojci pomažu u prehrani britanskih vojnika, i plove pod novom ferojskom zastavom, koju je Velika Britanija službeno i priznala. Godine 1948. Ferojski otoci postaju samoupravna država unutar danskog kraljevstva, a u najnovije vrijeme ferojski narod bori se za potpunu neovisnost. Zastava pod kojom su plovili za vrijeme Drugog svjetskog rata, priznata je kao zastava jednog suverenog naroda.

EtnografijaUredi

Izoliranost od ostalog svijeta omogućio je da dođe do razvoja posebne jezične i etničke zajednice sa svojim posebnim kulturnim obilježjima.

Ferojci žive od ribolova, kitolova (luke Tórshavn, Klaksvík, Tvøroyri, Runavík, Fuglafjørður), ovčarstva (oko 80,000 ovaca), i od ne tako davno, uzgoja krumpira. Ovčetina, riba, kitovo meso i masnoće, i u novije vrijeme krumpir čine osnovu ferojske kuhinje. Tradicionalna jela su skerpikjøt, sušena ovčetina pripremljena u hjalluru. Drugo poznato jelo je ræst kjøt, kuhana polu-suha ovčetina. Kuhana riba ræstur fiskur i grind og spik, meso kita Globicephala melaena još su dva ferojska specijaliteta. Jaja morskih ptica također se nalaze na jelovniku. Stara danska kuća izgrađena je od kamena i naplavnog drveta, i sa travom na krovu, što je običaj kakav datira još iz vikinških vremena.

Ferojskom ribolovnom i kitolovnom oruđu pripadaju tradicionalni ručni harpun skutil dug oko 60 centimetarai dva metra dugog drvenog nastavka, od kojega se harpun odvaja; koplje za kitolov hvalvákn (hvalváknið), sa duplom metalnom oštricom dugom oko 40 i širokom 5 centimetara, na vrhu zašiljeno. Koplje je dugo oko 2 metra i opremljeno je konopom, a koristi se sa udaljenosti od nekoliko metara ciljajući njime u srce životinje; kuka (udica) za kitolov sóknarongul (sóknarongulin), vezana konopcem i duga oko 40 centimetara; blásturkrókur; nož grindaknívur.

Ferojci kao i ostali europski narodi imaju svoje plesove a najpoznatiji su stígingarstev i ples sa trakom bandadansur.

ReligijaUredi

Ferojci pripadaju ferojskoj narodnoj crkvi Fólkakirkjan, ogranku luteranske, ali ima i pripadnika drugih kršćanskih crkava.

BilješkeUredi

Eksterni linkoviUredi