ferata (tal. [via] ferrata: željezni put), u planinarstvu, osigurani penjački put obično u Alpama i drugim planinama. Sastoji se najčešće od metalnih nožišta i klinova pričvršćenih za stijenu (klinčani put), čelične sajle za osiguranje koja se pruža uzduž puta, ljestava i mostova.[1] Tipično je položena strmim terenom zbog čega ima vertikale, provjese, a veći dio puta čine željezna pomagala što služe za hvatanje i savladavanje planinarskog puta. Zavisno od zahtjevnosti najtežeg dijela puta, gradira se skalama od 5 do 6 stupnjeva.

Put Hermanna von Bartha, ferata na Partenkirchen Dreitorspitzeu u Austriji.

Prve ferate nastale su u italijanskim Dolomitima, gdje su nekada alpinistički usponi opremani čeličnim sajlama i rukohvatima te tako prilagođavani i za planinare koji nisu alpinisti. Posljednjih desetak godina dogodila se prava ekspanzija ferata. U svijetu ih je više od 1.000, od čega samo u Dolomitima 180. Njihova popularnost u planinarskim krugovima sve više raste, a prva u Bosni i Hercegovini izgrađena je u sjevernim stijenama Veleža, ispod vrha Botin.[2]

Obavezan dio lične opreme su: kaciga, rukavice, penjački pojas, na koji se spaja najvažniji dio opreme specifičan za ferate, a to je amortizer enegije. Bez njega pad može uzrokovati ozbiljne povrede. Ni amortizer ne garantira sigurno zaustavljanje ako se padne s visine iznad pet metara ili ako je penjač pretežak, ali se bez njega penjač dovodi u smrtnu opasnost penjući se feratom.[3]

Povezano

uredi

Izvori

uredi
  1. „Via ferrata - 1. dio”. Hrvatsko planinarsko društvo »Mosor«. Pristupljeno 21. 9. 2017. 
  2. „Hercegovački biser bogatiji za feratu: Planina Velež postaje svjetska alpinistička destinacija”. Visit BiH. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  3. „Via ferrata – 1. dio”. Hrvatsko planinarsko društvo "Mosor". Pristupljeno 21. 9. 2017. 

Eksterni linkovi

uredi