Faro je grad od 58 051 stanovnika [1] i istoimena općina na jugoistoku Portugala, administrativni centar Regije Algarvė i istoimenog Distrikta.

Faro
Panorama Fara
Panorama Fara
Panorama Fara
Zastava Fara
Zastava
Koordinate: 37°2′N 7°55′W / 37.033°N 7.917°W / 37.033; -7.917
Država  Portugal
Regija Algarve
Distrikt Faro
freguesias Conceição, Estói, Montenegro, Santa Bárbara de Nexe, São Pedro, Sé
Vlast
 - Gradonačelnik José Apolinário
Površina
 - Ukupna 203,91 km²
Visina 0 - 10
Stanovništvo (2001.)
 - Urbano područje 58 051 [1]
 - Gustoća područja utjecaja 287,38 /km²
Poštanski broj 8000
Pozivni broj +(351) 21
Službena stranica Câmara Municipal de Faro
Karta
Faro na mapi Portugal
Faro
Faro
Faro na karti Portugala

Faro je najveći grad na jugu Portugala, sjedište univerziteta (Universidade do Algarve) i biskupije.

Danas je Faro (sa okolicom) najpoznatija balnearna portugalska turistička destinacija, jer ima najtoplije more u zemlji, veliku marinu, internacionalni aerodrom (Aeroporto de Faro) i brojne golf terene u okolici.

Geografske karakteristike uredi

Faro je udaljen 270 km jugoistočno od Lisabona i oko 196 km do Seville leži na obali velike lagune Ria Formosa od 170 km², koja je danas Park prirode (zbog velikog broja ptica selica).

 
Gradska vijećnica
 
Centar grada

Historija uredi

 
Katedrala iz Fara

Na mjestu današnjeg Fara bilo je starije naselje Ossónoba još iz željeznog doba. S dolaskom Rimljana u 2. vijeku pne. Ossónoba je postala njihovo regionalno središte, dobila je status civitasa, i imala pravo na kovanje vlastitog novca još za vrijeme republike. [2]Ossónoba je bila kozmopolitski grad s brojnim stranim trgovcima iz Sjeverne Afrike i velikog Rimskog Carstva.

Od 8. vijeka grad je pod vlašću Maura koji su zauzeli cijeli Iberijski poluotok i vladali nad njime do 1249. kad je oslobodio kralj Afonso III za vrijeme portugalske reconquiste. Od maurske vladavine grad se jedno vrijeme zvao Santa Maria, a kasnije Harun. U 9. vijeku je ograđen zidinama, za svo vrijeme maurske vladavine grad je zadržao svoj položaj glavnog regionalnog centra, sa dobrim trgovačkim vezama sa susjednim sjevernoafričkim gradovima. [2]

I nakon kršćanske reconquiste u Faru je ostala živjeti brojna muslimanska zajednica, o tome svjedoči kraljevska povelja (foral) iz 1266. kojom se Faru daje status kraljevskog grada. [2]U 14. vijeku Foro je bio poznat po svojim pomorcima, koji su pridonijeli velikim geografskim otkrićima. Kralj Manuel I pokrenuo je 1499, urbanističku obnovu Fara. [2]Izgrađen je novi centar (baixa) koji je to i danas umjesto starog koji je bio u kvartu Alcaçarias (današnja Pontinha). U njemu je izgrađena carinarnica, bolnica i današnja crkva Misericórdia. U novi centar preseljeno je od 1540 do 1577. i biskupsko središte. Rast ekonomskog blagostanja, odrazio se i na izgradnju samostana, u tom periodu izgrađeni su franjevački samostan São Francisco 1517., Nossa Senhora da Assunção 1519., jezuitski Santiago Maior 1603. i kapucinski Santo António 1620.[2]

Vojvoda od Essexa zauzeo je Faro 1596. i opljačkao biskupsku biblioteku. Te knjige je kasnije poklonio Univerzitetu Oxford ( danas su dio Biblioteke Bodleian)

Nedaleki grad Lagos je postao glavni grad historijske Provincije Algarve 1577. i ostao sve do 1756., godine kad je srušen u katastrofalnom Lisabonskom potresu, i još više i od tsunamija uzrokovanog potresom. Tad su stradali gotovi svi primorski gradovi i sela u provinciji Algarve, osim Fara, kojeg su zaštili pješčani nasipi njegove lagune. Nakon toga je Faro postao administrativno središte regije Algarve. Sredinom 17. vijeka cijeli tadašnji Faro ograđen je zidinama, kako bi se zaštitio protiv potencijalne španjolske invazije.[2] U 18. vijeku Faro je najveći grad i sjedište Algravea. Tad je izgrađeno puno crkava i samostana; između ostalog katedrala (Sé).

Danas je Faro univerzitetski grad, sa vrlo razvijenim turizmom.

Rast stanovništva Fara uredi

Stanovništvo Fara od 1801. do 2004.
1801 1849 1900 1930 1960 1981 1991 2001 2004
23 881 18 733 34 104 28 456 35 651 45 109 50 761 58 051 58 305

Gradovi prijatelji uredi

Faro je ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;

Klimatske karakteristike uredi

Faro ima umjerenu sredozemnu klimu, ljeta su topla i sunčana s prosječnom dnevnom temperaturom od 27-35 ° C. Jeseni i zime su blage s temperaturama od oko 8-17 ° C. Većina oborina padne tokom zimskih mjeseci, ljeta su sušna, kiše su vrlo rijetke između juna i septembra. Prosječna godišnja temperatura je oko 17 ° C - 18 ° C, a godišnja količina oborina je oko 500 mm. Prosječna površinska temperatura mora je između 15 - 16 ° C u januaru, do 22-23 ° C u augustu.


Klimatološki medijani za Faro
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 16,1 16,7 18,4 19,8 24,4 25,4 28,7 28,8 26,7 23,1 19,4 16,7 21,8
Srednji minimum (°C) 7,7 8,4 8,9 10,4 12,5 15,7 17,9 18,0 16,9 14,3 10,9 8,6 12,5
Precipitacija (mm) 77,8 72,4 39,0 38,4 21,1 7,6 1,4 4,3 14,0 66,6 86,1 94,1 5228
Izvor: [3]

Bilješke uredi

  1. 1,0 1,1 Freguesias de Faro (portugalski). Câmara Municipal de Faro. Pristupljeno 21. 11. 2011. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Introdução Histórica (portugalski). Câmara Municipal de Faro. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-30. Pristupljeno 21. 11. 2011. 
  3. „Weather Information for Faro”. World Meteorological Organization. Pristupljeno 21. 11. 2011. 

Eksterni linkovi uredi