Fana Kočovska (19272004), s pseudonimom Cvetković, je bila makedonska partizanka, učesnica Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politička radnica SFR Jugoslavije i SR Makedonije i narodni heroj Jugoslavije.

FANA KOČOVSKA-CVETKOVIĆ
Datum rođenja27. jul 1927.
Mesto rođenjaLavci, kod Bitolja

 Kraljevina SHS
Datum smrti17. april 2004. (77 god.)
Mesto smrtiSkoplje
 Makedonija
Profesijadruštveno-politički radnik
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Narodni heroj od9. oktobra 1953.
Odlikovanja
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja
Orden zasluga za narod
Orden zasluga za narod
Orden bratstva i jedinsta
Orden bratstva i jedinsta
Orden za hrabrost
Orden za hrabrost
Orden za hrabrost
Orden za hrabrost
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941.

Nosilac je mnogih visokih jugoslovenskih odlikovanja. Bila je najmlađi živi narodni heroj Jugoslavije u trenutku odlikovanja Ordenom narodnog heroja.

Predratna biografija uredi

Rođena je 27. jula 1927. godine u selu Lavci kod Bitolja, u siromašnoj porodici makedonskog pečalbara. Nije imala ni tri godine kada joj je otac otišao u pečalbu u Ameriku. Još u detinjstvu morala je da pomaže svojoj majci u obavljanju teških poslova na njivi, da bi obezbedila svoju egzistenciju, jer pečalbarska zarada nije bila sigurna ni stalna.

Drugi svetski rat uredi

Posle okupacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, u selu Lavcima postojala je jaka partijska organizacija, pod čijim je okriljem radio skojevski aktiv čiji je član bila i mlada Kočovska. Bugarskim fašističkim okupatorima uspelo je da uhvate jednog člana skojevskog aktiva, koji se loše držao pred policijom, odavši rad organizacije i njene članove. Fana je uspela da se skloni pred fašističkom policijom, koja je došla u selo da ju pronađe, pretresajući kuću i maltretirajući njenu majku i baku.

 
Fana Kočovska (levo) i saborkinja.

Fana je nastavila ilegalno da radi. Ubrzo zatim otišla je u partizanski odredGoce Delčev“. Tada nije imala ni punih petnaest godina. U proleće 1944. godine, Fana je bila deo grupe od sedam boraca, koja je trebala da prekine proizvodnju u rudniku olova kod Zletova uništenjem njegovih postrojenja. Zadatak je bio da napadnu bunkere koje su držali nemački i bugarski fašisti. Zadatak je bio izvršen, ali je Fana bila ranjena. Drugovi su je jedva spasli od neprijateljskih rafala. Štab brigade odlučio je da je ostavi na lečenju u selu, sa ostalim ranjenicima. Fana je odbila boravak u selu i ostala i dalje u brigadi.

Istakla se prilikom borbi kod sela Lavci 1943. godine, kada su poginuli komandant odreda Tošo Angelovski Daskalot, mladi bombaš Pande Hajze i još nekoliko drugova. Skrivajući se po okolini sela Lavci, oko mesec i po dana sa jednom grupom partizana, Fana je jednom četiri dana ostala sama, okružena bugarskim patrolama, koji su danonoćno vršili pretrese i potere, znajući da se partizani nalaze u blizini. Fana je bila učesnik dvadesetodnevnog Februarskog pohoda 1944. godine, od Kožufa do Kozjaka. Tada je bila omladinski rukovodilac bataljona „Stiv Naumov“.

Period SFRJ uredi

Neposredno posle oslobođenja je bila na odgovornim funkcijama u omladinskim forumima. Bila je član Oblasnog komiteta Narodne omladine u Bitolju, član Biroa Centralnog komiteta Narodne omladine Makedonije, predsednik Sekcije žena zadrugara Makedonije, te član ove sekcije za Jugoslaviju. Zatim je bila predsednik Komisije za društveni nadzor SR Makedonije. Birana je za člana Glavnog odbora Predsedništva SUBNOR Makedonija, člana stalnog dela Konferencije SKJ, a na Desetom kongresu i za člana Centralnog komiteta SKJ.

Umrla je 17. aprila 2004. godine u Skoplju.

Odlikovanja uredi

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine i mnogih drugih odlikovanja. Ordenom za hrabrost odlikovana je dvaput. Ordenom narodnog heroja odlikovana je 9. oktobra 1953. godine.

Literatura uredi

  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.

Spoljašnje veze uredi