Falsificiranje ili krivotvorenje, je imitiranje, oponašanje, koje je obično napravljeno sa namjerom prevare, odnosno da se proslijedi (ili proda, ako je roba) nekome, kao da je original. Krivotvoreni proizvodi se više puta prave sa ciljem da se da prednost vrijednosti imitiranog proizvoda.

Ulična prodaja krivotvorenog softvera, muzike i filmova.

Riječ falsificiranje frekventno opisuje, kako krivotvorenje novčanica i dokumenata, tako i imitaciju odjeće, softvera, lijekova, satova, elektronike i logoa i brendova raznih kompanija. U slučaju robe, to rezultira u kršenju prava patenata i kršenju prava zaštitinih znakova.

Falsificiranje novca se obično strogo sprječava, od strane vlasti.

Lažni novac [sr] je valuta koja je nelegalno napravljena, bez odobrenja vlade ili države. Lažne vladine obveznice su instrumenti javnog duga, napravljeni bez zakonske dozvole, sa namjerom da se "unovče" za pravi novac, ili da posluže posredno kao osiguranje za dobivanje kredita.

Krivotvorenje dokumenata je proces pravljenja ili prepravke dokumenata sa namjerom obmane. To je oblik prevare, i često je ključna tehnika u izvršenju krađe nečijeg identiteta.

Krivotvoreni novac, dokumenti i roba se mogu otkriti istragom različitih karakteristika. Novac ima različite vrste zaštite od krivotvorenja, koje su nekad vidljive, a nekad su skrivene.

Krivotvorenje robe je kriminal koji donosi gubitak u svjetskoj privredi od 400 milijardi US dolara, godišnje. Nove tehnlogije, poput holografije, pomažu da se označi originalna roba.

Eksterni linkovi uredi