Eumycetozoa (prave sluzave gljive) je grupa ameboidnih protista (carstvo Amoebozoa) koju karakteriše složen životni ciklus, u kome postoji stadijum plodonosnog tela. Sluzave gljive se hrane bakterijama i najčešće žive na biljnom materijalu koji truli. Pojedine prave sluzave gljive su model organizmi za naučna istraživanja.

Eumycetozoa
nezrela plodonosna tela vrste Ceratiomyxa sp.
Naučna klasifikacija
Carstvo: Amoebozoa
Koljeno: Eumycetozoa

„Sluzave gljive" uredi

Naziv „sluzave gljive" se odnosi na sve jednoćelijske eukariotske organizme, koji su dugo vremena smatrani gljivama usled sličnosti plodonosnih tela pojedinih predstavnika ove grupe sa plodonosnim telima pravih gljiva. „Sluzave gljive" su polifiletska skupina, koja obuhvata sledeće grupe organizama:

Pošto se u filogenetskoj sistematici izbegava upotreba polifiletskih grupacija, naziv „sluzave gljive" bi trebalo ograničiti na prave sluzave gljive.

Klasifikacija pravih sluzavih gljiva uredi

Grupa pravih sluzavih gljiva, koja broji oko 600 vrsta, je izgrađena iz tri monofiletske klade, koje odgovaraju nivou klase: Protostelia, Myxogastria i Dictyostelia.

klasa Protostelia
red Protosteliida
klasa Myxogastria
red Liceida
red Echinosteliida
red Trichiida
red Stemonitida
red Physarida
klasa Dictyostelia
red Dictyosteliida

Grupe Protostelia i Myxogastria su međusobno srodnije i nazivaju se plazmodijalnim sluzavim gljivama, dok je naziv za grupu Dictyostelia celularne (ćelijske) sluzave gljive. Plazmodijalne sluzave gljive provedu veći deo životnog ciklusa u zajedničkom životu u okviru plazmodija, dok celularne sluzave gljive veći deo života provedu kao solitarni jednoćelijski organizmi.

Životni ciklus pravih sluzavih gljiva uredi

Životni ciklus sluzavih gljiva je složen, i tipično uključuje sledeće stadijume[1]:

  1. jednojedarne, haploidne, amebo-flagelatne solitarne jedinke,
  2. ameboidne solitarne jedinke bez biča,
  3. eventualno agregovanje slobodnih jedinki u (pseudo)plazmodije,
  4. obrazovanje plodonosnog tela i
  5. oslobađanje slobodnih jedinki.

Ameboidne solitarne jedinke, kao i plazmodije, mogu biti jednojedarni ili višejedarni oblici. Plazmodije su pokretne, zahvaljujući usaglašavanju strujanja citoplazme kroz pojedinačne delove (amebe). Plodonosna tela se razvijaju iz jedne ameboidne ćelije (sorokarp, kod grupa Myxogastria i Protostelia) ili iz agregacije ameboidnih ćelija (sporokarp, kod grupe Dictyostelia). Prilikom stvaranja plodonosnog tela kod celularnih sluzavih gljiva (Dictyostelia) jedan deo ameba umire, stvarajući dršku sporokarpa.

Literatura uredi

  1. Adl S.M. et al. 2005. The New Higher Level Classification of Eukaryotes with Emphasis on the Taxonomy of Protists. J. Eukaryot. Microbiol. 52(5): 399–451. doi: 10.1111/j.1550-7408.2005.00053.x

Spoljašnje veze uredi