Etiopska visoravan

Etiopska visoravan

Karta gorja
Nadmorska visina: Ras Dašan 4 533
Mesto:  Etiopija,  Eritreja
Koordinate:12°32′00″N 41°23′08″E / 12.53333°N 41.38556°E / 12.53333; 41.38556
Starost stena:75 milijuna godina

Etiopska visoravan (stariji naziv Abesinsko visočje) je veliki plato ispresjecan planinskim masivima koji se proteže u obliku slova L od Eritreje, Etiopije, do sjeverne Somalije i Roga Afrike. Etiopska visoravan tvori najviši i najveći plato na cijelom Afričkom kontinentu, kojem visina rijetko pada ispod 1500 m, a planinski visovi se uzdižu do 4550 m. Zbog toga Etiopsku visoravan često zovu Krov Afrike zbog svoje veličine i visine. [1] Ponekad ovu visoravan zovu Eritrejska visoravan ili Eritrejsko gorje.

Etiopska visoravan sa vrhom Ras Dashan u pozadini

Geografske osobine

uredi
 
Semiensko gorje

Visoravan je podijeljena Velikom rasjednom dolinom (Great Rift Valley) na sjeverozapadni i jugoistočni dio, na kojem se nalaze brojna slana jezera.

Sjeverozapadni dio prostire se kroz etiopske regije; Tigraj i Amhara, u njemu se nalazi Nacionalni park Planina Semien sa Semienskim gorjem na kojem je najviši vrh Etiopije - Ras Dašan (4550 m). Tu se na sjeverozapadnom dijelu, nalazi i Jezero Tana, izvor Plavog Nila.

Na jugoistočnom dijelu visoravni, najviši vrhovi nalaze se u zoni Bale u etiopijskoj regiji Oromia, to su Planine Bale u Nacionalnom parku Planine Bale, i gotovo su jednako visoke kao one u Gorju Semien, sa vrhovima iznad 4000 m, kao što je Planina Tulu Demtu (sa svojih 4,337 m, to je drugi najviši vrh u Etiopiji) i Batu (4,307 m).

Geološke karakteristike

uredi
 
Dendi Caldera, ugasli vulkan na Etiopskoj visoravni

Etiopska visoravan počela se uzdizati prije 75 milijuna godina, kad je magma iz zemljine utrobe uzdignula široku kupolu drevnih afričkih stijena (afrički kraton). Tad je nastala i velika rasjedna dolina koja je podijelila plato Etiopske visoravni na tri dijela, i odvojila Južnoarapsko gorje Arapskog poluotoka koje je geološki dio drevnog etiopskog gorja, rasjedom koji je ispunilo Crveno more i Adenski zaljev i odvojio Afriku od Arabije

Ekosistem visoravni

uredi

Neposredna blizina ekvatora čitavoj etiopskoj visoravni daje neočekivano umjerenu klimu. Kako je plato ulančan, visoke planine predstavljaju barijeru za monsunske vjetrove koji u kišnoj sezoni, od juna do sredine septembra, dolaze iz Indijskog oceana.

Te jake kiše uzrokovale su ljetne poplave Nila, fenomen koji je u antičko doba zbunjivao Grke.

Slično kao i ostala planinska područja Afrike, Etiopska visoravan ima osebujnu floru i faunu, tzv afroplaninsku.

Izvori

uredi
  1. Paul B. Henze, Layers of Time (New York: Palgrave, 2000), str. 2

Vanjske veze

uredi