Estonska gubernija

Estonska gubernija
Эстляндская губерния
Eestimaa kubermang
Gubernija Ruskog Carstva
Flag of Sweden.svg
1719. – 1917. Eestimaa värvid.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija
Karta Estonske gubernije
Glavni grad Reval
Vlada Gubernija
Generalni gubernator
 - 1710.1711. Rudolph Felix Bauer (prvi)
 - 1915.1917. Petar Verovkin (posljednji)
Historija Novi vijek
 - Utemeljene (de facto) 9. jun 1719.
 - Utemeljenje (de iure) 10. septembar 1721.
 - Preimenovanje 1796.
 - Februarska revolucija 12. april 1917.
Površina
 - 1897. 20.200 km² (7.799 mi² )
Stanovništvo
 - 1897. (procjena) 412.716 
     Gustoća 20,4 /km²  (52,9 /mi² )
 - 1902. (procjena) 440.694 
     Gustoća 21,8 /km²  (56,5 /mi² )
 - 1905. (procjena) 449.400 
     Gustoća 22,2 /km²  (57,6 /mi² )
Danas dio  Estonija

Estonska gubernija (ruski: Эстляндская губерния, estonski: Eestimaa kubermang, bila je administrativna jedinica - Ruskog Carstva koja je de fakto egzistirala od 1719. do 1917., a de jure od 1721.[1]

HistorijaUredi

Osnovana je dekretom cara Petra Velikog od 29. maja 1719. pod imenom Revelska gubernija.[1]Rusko Carstvo anektiralo je Švedsku Estoniju za Velikog sjevernog rata.[1]

Kraljevina Švedska je službeno prepustila svoju bivšu domenu Ruskom Carstvu nakon potpisivanja Nystadskog mira 1721.[2]Ruski carevi su odtad sebi dodali i titulu Knez Estonije (Князь Эстляндский).[2]

Rusi su na početku zadržali švedsku podjelu na 4 okruga (уездa): Vikski (kraj oko Haapsalua), Virlandski (oko Rakverea), Garijenski (oko Revala), Ervenski (oko Paide) sa prijestolnicom u tadašnjem Revalu (današnji Tallinn).[2]

U ime cara gubernijom su formalno vladali generalni gubernatori, koji su nosili kojekakve titule; revelski, riško-revelski, livonski, estonski, kurlandski i baltički (1905–09).[1] Stvarna vlast sve do kraja 19. vijeka bila je u rukama lokalne baltičko-njemačke aristokracije i njihove feudalne Dijete (Landtag)[2]

Dekretom carice Katarine Velike od 3. jula 1783. i u Revelskoj guberniji su provedene odredbe njene reforme državne uprave iz 1775. U to vrijeme osnovan je i novi Baltički okrug sa sjedištem u gradu Baltijski port (on se do 1784. zvao Vest-Garienski). Istovremeno je u decembru 1783. Revelska gubernija prezvana u Revelsko namjesništvo.[1]

Njenim novim dekretom od 3. decembra 1784. okruzi su nazvani su prema svojim prijestolnicama; Baltijski, Vesenbergski, Veisenštejnski, Gapsalski i Revelski.[1]

Dekretom cara Pavla I iz decembra 1796 Revelsko namjesništvo pretvoreno je u Estoniju, i ukinut je Baltički okrug. Tako da su od 1796. do 1801. estonski okruzi i službeno imali svoja stara historijska imena.[1]

Estonska gubernija se raspala u burnim događajima ruske Februarske revolucije 1917. kad se prošila i na gradove sjeverne Latvije sa većinskim estonskim stanovništvom. Njena nasljednica Autonomna estonska gubernija trajala je manje od godinu dana[2], od novembra 1917. do februara 1918.[1].

KarakteristikeUredi

Gubernija se sastojala od sjevernog dijela današnje Estonije, što približno odgovara današnjim okruzima; Harju, Lääne-Viru, Ida-Viru, Rapla, Järva, Lääne i Hiiu i manjeg dijela Okruga Parnu.[2]

Prostirala se na površini od 20,200 km² na kojoj je 1897. živjelo 433,700 stanovnika (1905. 449,400).[1]

Ekonomija gubernije bazirala se prvenstveno na poljoprivredi organiziranoj na velikim feudima koji su sve do početka 19. vijeka ostali u rukama baltičko-njemačke aristokracije, tek se od tad pojavljuju se i ruski aristokrati kao vlasnici velikih feuda. Na tim imanjima se uglavnom uzgajao; raž, ječam, zob, krumpir i organiziralo stočarstvo (govedarstvo, ovčarstvo, svinjarstvo). Uz to bilo je važno i ribarstvo, eksploatacija treseta i destilacija vodke.[1] Dok je švedska vladavina bila prilično liberalna prema seljacima, i pružala im više slobode, za ruskih careva je režim pooštren, pa je kmetstvo ukinuto tek 1819.[2]

Još od početka 18. pa sve do 20. vijeka Reval je bio jedna od značajnih ratnih i trgovačkih luka Ruskog Carstva na Baltičkom moru i veliki centar zanatstva.[1]

Nakon izgradnje Baltičke željeznice od Sankt Peterburga do Baltijskog porta 1870.[1] otpočeo je i razvoj industrije.

IzvoriUredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 „Эстляндская губерния” (ruski). Большая российская энциклопедия. https://bigenc.ru/domestic_history/text/4916030. Pristupljeno 14.12. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Governorate of Estonia explained” (engleski). Everything Explained. https://everything.explained.today/Governorate_of_Estonia/. Pristupljeno 14.12. 2021. 

Vanjske vezeUredi