Erehteion
Erehtej iliti Erehteon (stgrč : Ἐρέχθειον) je grčki hram, elegantna građevina jonskog stila posvećena bogu Erihtoniju Atenskom. Izgrađen je od panteličkog kamena na atenskoj Akropoli, a gradili su ga arhitekti Filoklo (Φιλοκλής) i Arhiloh (Ἀρχίλοχος) od 421. do 406. pr. Kr. u zamjenu za jedan raniji hram posvećen Atini Polijas, takozvani «Stari hram».
Atenska akropola | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Registriran: | 1987. |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | i, ii, iii, iv, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Ime Erehteon, koje je jedino tako pominjao Pauzanija[α 1] dolazi od imena grčkog mitskog kralja Atine, Erehtusa (Ἐριχθόνιος), koji je idolizovan u ovom hramu. Drugi tekstovi pominju ovaj hram jednostavno kao «hram» ili «Stari hram».
Građevina je komplicirana i nepravilna tlocrta s nekoliko odvojenih kultnih mjesta sa svetištima i žrtvenicima, te celama (prostorija sa svetištem): Pandroseion, Posejdonovo svetište, svetište Atene Polias i najčuveniji Trijem kora sa šest kipova mladih žena karijatida koje nose ravni krov trijema (danas su zamijenjene kopijama).
Erehteon duguje svoju neobičnu formu nepravilnostima terena, jer se nivo terena razlikuje za tri metra između istočne i zapadne strane, i činjenici da je bio namijenjen različitim kultovima. Drugačije rečeno, svetišta Erehteju i Posejdonu se nalaze tri metra niže od Trijema karijatida i Ateninog svetišta, a njihova razlika se riješila brojnim stepenicama.
Istočna strana je posvećena Atini Polias[α 2], dok je zapadna strana služila kultu Posejdona-Erehteusa, kao i žrtvenik u čast Hefasta i Vouta, brata Erehteusa. Po mitu, Atinina sveta zmija je živjela u ovom hramu. U njemu se takođe nalazio grob Kekropsa i ostaci legendarnih svađa između Atine i Posejdona za prevlast nad Atinom.
Kosi nagib terena i zahtjev za nekoliko svetišta uvjetovao odredili su različite razine unutrašnjih prostorija i različito oblikovanje volumena. Ovakav hram je mnogo življi, pokrenutiji i zanimljiviji od monotonih statičnih dorskih hramova. To se osobito ističe u izbačenim trjemovima.
U srednjem vijeku Erehtej je služio kao crkva, a u doba Turaka kao stan zapovjednika Atene.
Povezano
urediBilješke
urediIzvori
urediBibliografija
urediGalerija slika
uredi-
Erehtej s južne strane
-
Trijem s karijatidama
-
Trijem s karijatidama
-
Podnožje stupa
-
Suprotna strana
-
Iz daljine
-
Plan