Dvorac Eggenberg
47°04′26″N 15°23′29″E / 47.07395°N 15.39137°E
| Historijsko središte Graza i dvorac Eggenberg | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Austrija
  Dvorac Eggenberg | |
| Registriran: | 1999. (23. zasjedanje) prošireno 2010. |
| Vrsta: | kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Dvorac Eggenberg (Schloss Eggenberg) u Grazu je najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj u Austriji.[1] Dvorac se nalazi na zapadnoj ivici Graza, u četvrti Eggenberg. Svojim sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, ali i umjetninama iz najstarijeg austrijskog muzeja Universalmuseum Joanneum koje su smještene u palači i njezinom parku, dvorac Eggenberg se smatra jednim od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Austrije. Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti dvorac Eggenberg je 2010. godine dodan na UNESCO-v zaštićeni spomenik povijesnog središta Graza.
Odlike uredi
Izgrađen je od 15. do 17. vijeka na mjestu srednjovjekovnog dvorca kao rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih obitelji, obitelj Eggenberg. Arhitekt Giovanni Pietro de Pomis je na njegovom uređenju u 17. vijeku radio u suradnji s dvorskim slikarom Weissenkircherom. Sam dvorac zauzima prostor od 65 x 80 metara (na tri kata površina mu je 8000 m²), ali zajedno s parkovima ima preko 90.000 m².
Hans Ulrich von Eggenberg je u 17. vijeku uredio dvorac po načelima prosvjetiteljstva kako bi odražavao filozofiju racionalno uređenog svijeta. Tako je upotrijebio hijerhijsku organizaciju, logičko-matematički sustav, te načela astronomije, astrologije, ali i alkemije u njegovom planu. Zbog toga dvorac ima kvadratičan tlocrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, s tornjevima na sva četiri kuta koji predstavljaju četiri godišnja doba usmjerena prema četiri strane svijeta. Dvorac ima 365 vanjskih prozora (prema broju dana u godini), 52 na 24 prostorije (broj tjedana u godini i sati dana), a svaki kat ima po 31 sobu (broj dana u mjesecu). Drugi kat s terasom (piano nobile) ima dodatnih 8 prozora, ukupno 60 (broj sekundi u minuti i minuta u satu).
Sjevernu stranu dvorca čini planetarni vrt i lapidarij od starorimskog kamenja, te ulaz u Novi arheološki muzej u kojem se čuvaju "Kultna kola iz Strettwega".[2][3] Soba bivšeg vlasnika, Balthasara Eggenberga, koji je u srednjem vijeku posjedovao kraljevsku licencu za kovanje novca, je pretvorena u numizmatički muzej. Kolekcija umjetnina u rasponu od srednjeg vijeka do rane moderne u Staroj galeriji (Alte Galerie) pokazuje razvoj europske umjetnosti od 5 vijeka.
-
Idealni plan dvorca Eggenberg (Andreas Trost, 1700.) -
Planetarna soba -
Stara galerija -
Planetarni vrt -
Engleski park dvorca
Bilješke uredi
- ↑ Das Joanneum – Österreichs Universalmuseum. 2006.
- ↑ „Arheološki muzej u Eggenbergu”. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-10. Pristupljeno 2015-07-29.
- ↑ Markus Egg, Gerhard Stawinoga: Das hallstattzeitliche Fürstengrab von Strettweg bei Judenburg in der Obersteiermark. Römisch-Germanisches Zentralmuseum, Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte, 1996. ISBN 3884670360
