Dupljane je ratarsko-stočarsko seosko naselje razbijenog tipa udaljeno 12 km severozapadno od Negotina. Smešteno je na prosečno 210 metara nadmorske visine, na dolinskim stranama Dupljanske reke, leve pritoke Jaseničke reke. Severna geografska širina naselja je 44o 17’ 60”, istočna geografska dužina 22o 28’ 00”, a površina atara 1.922 hektara. Do ovog naselja se može stići asfaltnim putem idući od Negotina prema Kladovu.
Po predanju naselje je osnovano početkom 18. veka i na austrijskim kartama zabeleženo je pod nazivom Dupliani (1784. godine). Pod imenom Taplani pominje se u periodu 1807-1810. godine, da bi u dokumentu kojim je Hajduk Veljko postavljen za komandanta negotinske nahije 1811. godine bilo zapisano pod svojim današnjim imenom. Godine 1866. naselje Dupliani je imalo 122 kuće. Današnje naselje se deli na više mala sa malom grupacijom kuća u samom centru. U delovima naselja su nakon Prvog svetskog rata živele sledeće familije: u delu naselja koji se zove Mala Faca živeli su Barbulovići (slava sv. Nikola i Petkovica), Jonovići (slava Petkovica), Lazarevići (slava sv. Aranđel), Baštinarevići (slava sv. Nikola), Stankovići (slava sv. Aranđel), Pekići (slava sv. Nikola), Rajčići (slava sv. Aranđel), Dimitrijevići (slava sv. Nikola), Jankovići (slava Petkovica), Kožikovići (slava Petkovica), Đorđevići (slava sv. Aranđel), Jovanovići (slava sv. Nikola), Stefanovići (sv. Nikola), Pavlovići (sv. Nikola), Vratujanovići (sv. Nikola), Bogdanovići (slava sv. Nikola), Bernići (slava sv. Jovan); u delu naselja Ogoš živeli su Avramovići (slava sv. Dimitrije), Gušanovići (slava sv. Nikola), Tačunovići (slava sv. Nikola), Predići (slava Petkovica), Bogdanovići (slava sv. Nikola), Trujkići (slava Petkovica), Ljubići (slava sv. Nikola), Stingići (slava Petkovica), Matejevići (slava Petkovica), Trikići (slava Petkovica) i Filipovići (slava Petkovica); u delu naselja Rparoša živeli su Bosići (slava sv. Nikola), Grujići (slava sv. Nikola), Bokići (slava Petkovica), Strejići (slava sv. Nikola), Jovanovići (slava sv. Nikola), Florići (slava Petkovica), Perdeljevići (slava Petkovica), Rkulovići (slava Petkovica), Barbulovići (slava sv. Aranđel), Raducići-Blagojevići (slava sv. Nikola), Barbulovići (slava Petkovica), Dimitraškovići (slava sv. Nikola), Kostadinovići (slava sv. Nikola), Nikolići (slava sv. Jovan, Petkovica i sv. Nikola), Dijanovići (slava sv. Nikola), Đukići (slava sv. Nikola), Oprijanovići (slava Petkovica), Kastaćevići (slava Petkovica), Purčelanovići (Petkovica) i Radulovići (Petkovica); u delu naselja Dos živeli su Stefanovići (slava sv. Nikola), Brnaševići (slava Petkovica), Grujići (sv. Nikola), Dimitrijevići (slava sv. Aranđel), Miškovići (slava Petkovica), Sindžići (slava Petkovica), Dragići (slava sv. Jovan), Njagojevići (slava Petkovica), Šćopulovići (slava Petkovica), Pipoljkići (slava sv. Aranđel), Draganovići (slava Mala gospojina), Mitići (slava sv. Nikola), Simonovići (slava sv. Nikola) i Karabaševići (slava Petkovica); u delu naselja (na salašu) Ponosel-Ljubičevo živeli su Jankovići (slava Petkovica), Ljubići (slava Petkovica), Gušanovići (slava Petkovica), Jovanaševići (slava sv. Nikola), Caranovići (slava Petkovica), Stankovići (slava Petkovica) i Jovanovići (slava sv. Nikola); u delu naselja (na salašu) Boljej i Vez živeli su Pavlovići (slava Petkovica), Jorgačijevići (slava Petkovica), Brezojevići (slava Petkovica), Jankovići (slava sv. Aranđel i Petkovica), Jovanaševići (slava sv. Nikola) i Ratarevići (slava sv. Aranđel); u delu naselja (na salašu) Balta živeli su Barbulovići (slava sv. Nikola), Milosavljevići (slava sv. Nikola) i Ilići (slava Petkovica); u delu naselja Popadija živeli su Laudanovići (slava Petkovica), Perdeljevići (slava Petkovica), Dimitrijevići (slava sv. Nikola), Bibići (slava sv. Aranđel), Marjanovići (slava Petkovica), Perdeljevići (slava Petkovica), Trujkići (slava sv. Petar), Barbulovići (slava Petkovica), Petrovići-Strujići (slava sv. Nikola), Stringići (slava Petkovica), Predići (slava Petkovica), Janoševići (slava Petkovica) i Paunovići (slava Petkovica); u delu naselja koji se naziva Dupljanske pivnice živeli su Dimitrijevići (slava sv. Nikola), Didići (slava sv. Nikola) i Petrovići (slava Petkovica); u delu naselja koji se zove Kmp živeli su Marinovići (slava sv. Nikola) i Trikići (slava Petkovica), a u delu naselja koji se zove Obledj samo Đorđevići (slava sv. Nikola). Antropogeografskim i etnološkim izučavanjima Dupljane je svrstano u vlaška naselja.
Zavetina Dupljana je Đurđevdan, dok je pravoslavni hram u naselju posvećen Sv. velikomučenku Georgiju izgrađen 1937. godine.
Stanovništvo Dupljana je pravoslavno, prilikom popisa nacionalno se izjašnjava kao srpsko i uglavnom se bavi ratarstvom i stočarstvom.
Godine 1921. Dupljane je imalo 212 kuća i 785 stanovnika, 1948. godine 308 kuća i 1.290 stanovnika, a 2002. godine 255 kuća i 564 stanovnika. Po popisu 1981. godine na privremenom radu u inostranstvu iz ovog naselja bilo je 184 stanovnika.
Četvoroazredna osnovna škola u naselju, koja postoji od 1846. godine, od 1988. godine je bila područno odeljenje škole "Pavle Ilić Veljko" iz Dušanovca. Školske 2006/2007. godine imala je 28 učenika.
Zemljoradnička zadruga u Dupljanu osnovana je 1931. godine, elektrifikacija naselja je urađena 1960. godine, dok Dom kulture (čija je izgradnja započeta 1950. godine) još uvek nije u potpunosti završen. Asfaltni put Dupljane dobija 1978, a telefonske veze sa svetom 2007. godine.