Dubai
Dubai (arap. دبي) je sa svojih 2,067.291 stanovnika[1] najveći grad Ujedinjenih Arapskih Emirata i prijestolnica istoimenog Emirata Dubaija u toj federaciji na jugoistoku Perzijskog zaljeva.
Dubai
(ar) دبي | |
|---|---|
| arapski (transliteracija) | |
| Koordinate: 25°16′N 55°16′E / 25.267°N 55.267°E | |
| Država |  Ujedinjeni Arapski Emirati
|
| Emirat | Dubai (emirat) |
| Vlast | |
| - predsjednik vijeća | Hamdan ibn Rašid al-Maktum |
| Površina | |
| - Ukupna | 1287,4 km² |
| Stanovništvo (2012.) | |
| - Urbano područje | 2,067.291[1] |
| Vremenska zona | UTC+4 (UTC) |
| Poštanski broj | 44599 |
| Pozivni broj | 971 |
| Službene stranice www.dubai.ae | |
| Karta | |
  Dubai Grad Dubai na karti Ujedinjenih Arapskih Emirata | |
Geografija uredi
Dubai leži na sjeveru Emirata Dubai uzduž istoimenog kanala Perzijskog zaljeva, širokog od 100 do 1300 metara i dugog 14 km, koji ga dijeli na dva dijela. Praktički je gotovo spojen sa obližnjim obalnim gradovima Šardžom i Adžmanom u jednu veliku konurbaciju.
Stanovništvo uredi
Još 1980. grad je imao samo 263.449 stanovnika, da bi 2012. narastao na 2,067.291[1], što predstavlja oko 9/10 stanovnika pripadajućeg emirata.[2]
Danas u tom kozmopolitskom gradu živi samo 10 – 15% stanovnika koji su arapskog porijekla, svi ostali su doseljenici, najvećim dijelom iz Azije i to iz Indije (51%), Pakistana (16%), Bangladeša (9%) i Filipina (3%), uz manje skupine iz ostalih dijelova svijeta.
Historija uredi
Historija grada poznatog kao maleno naselje još od 1799.[2] usko je vezana uz Emirat Dubai. Prelomni događaj za to malo naselje zbio se 1833. kad je jedna grupa ribara i lovaca na biserne školjke predvođena porodicom al-Falasi (potomci današnje vladarske dinastije al-Maktum) napustila zbog svađa i rivalstva Emirat Abu Dabi i bez otpora preuzela vlast u Dubaiju. Oni su kao šeici, za razliku od svojih susjeda, poticali trgovinu, tako da je početkom 20. vijeka Dubai izrastao u važnu luku, u koju su se naselili brojni strani trgovci (većinom Indijci), tako da je do 1930-ih Dubai postao centar za trgovinu biserima.[2]
Inače je još krajem 19. vijeka luka u susjednoj Šardži bila strateški značajnija i veći trgovački centar tog dijela Perzijskog zaljeva. Zbog tog je Velika Britanija 1823. instalirala u njoj svog agenta. Kasnije se ispostavilo da je ta luka plitka i muljevita, pa je Britanija 1954. preselila svog agenta za politička pitanja u Dubai koji je u međuvremenu izrastao u najveću luku tog dijela zaljeva.[3]
Dubai je električnu struju, telefon i aerodrom dobio tek 1950-ih kad se britanski agent doselio u grad. Ipak, istinski ubrzani razvoj Dubaija otpočeo je 1966. kad je otkriveno naftno polje Fateh, udaljeno oko 120 km istočno od grada u moru.[2] Veliki prihodi omogućili su streloviti rast grada, koji se od malene orijentalne kasabe pretvorio u modernu metropolu.
Klima uredi
Dubai ima ekstremno vruću Pustinjsku klimu (BWh) po Köppenovoj klasifikaciji klime s vrućim i vjetrovitim ljetima kada ima puno nesnošljive vlage u zraku. Najhladniji zimski mjesec je januar s prosječnom dnevnom temperaturom od 24°C, koja se noću spušta do 14 °C.
| Klimatološki medijani za Dubai | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| Srednji maksimum (°C) | 24,0 | 25,4 | 28,2 | 32,9 | 37,6 | 39,5 | 40,8 | 41,3 | 38,9 | 35,4 | 30,5 | 26,2 | 33,4 |
| Srednji minimum (°C) | 14,3 | 15,4 | 17,6 | 20,8 | 24,6 | 27,2 | 29,9 | 30,2 | 27,5 | 23,9 | 19,9 | 16,3 | 22,3 |
| Precipitacija (mm) | 18,8 | 25,0 | 22,1 | 7,2 | 0,4 | 0,0 | 0,8 | 0,0 | 0,0 | 1,1 | 2,7 | 16,2 | 943 |
| Izvor: [4] | |||||||||||||
Privreda uredi
Enormni prihodi od eksploatacije nafte, uz političku stabilnost, uzrok su gotovo kvantnom progresu grada u koji su se doselile brojne ugledne američke i svijetske kompanije kao npr. teksaški Halliburton koji od marta 2007. ima svoje međunarodno sjedište u Dubaiju.[5] Dubai je prateći porast inozemnih banaka koje su otvarale svoje filijale, uz veliku koncentraciju arapskog investicijskog kapitala, dana 26. septembra 2005. osnovao burzu (Dubai International Financial Exchange). To je prva međunarodna burza u državi i novo tržište za ulaganje kapitala.[5]
Dubai je paralelno s tim puno ulagao i u aviotransport pa je u manje od dvije dekade uspio stvoriti Emirates, jednu od najmoćnijih kompanija tog tipa na svijetu, što čak ni najsmjeliji strateški planeri nisu mogli zamisliti da je to moguće u tako kratkom razdoblju.[5] Isto tako uloženo je puno u Aerodrom Dubai koji je izrastao u jedan od najprometnijih na svijetu.
.jpg)
Dubai puno ulaže u infrastrukturne megaprojekte koji imaju gotovo vrlo visoke budžete, neusporedive s ičim ranije.[5] Najpoznatiji takav projekt je izgradnja najvišeg nebodera na svijetu Burj Khalifa, visokog 828 metara koji je otvoren januaru 2010. godine.[6]
Pored tog Dubai puno ulaže u turizam pa je u suradnji sa vodećim svjetskim hoteljerima izgradio puno hotela s pet zvjezdica. Osim desetaka luksuznih hotela izgrađenih po novim otocima 2007., koji imaju više od 7000 soba i apartmana, Dubai je planirao u slijedećih deset godina udvostručiti broj soba u luksuznim hotelima na najmanje 80.000. U sklopu tih nastojanja izgrađen je 321 metara visok hotel Burdž al-Arab, vrijedan milijardu dolara, koji izgleda poput razapetog jedra i jedini je hotel na svijetu sa sedam zvijezdica.[5] Nešto malo manje vrijedan hotel od 500 milijuna dolara Hydropolis, prvi je podmorski hotel u regiji.[5]
Pored hotela Dubai, kako bi zadovoljio sve zahtjevnije turiste, gradi i brojne bazene, restorane, terene za golf pa čak i klizališta na ledu.[5] Jedna od njegovih posljednjih atrakcija je Hipodrom Mejdan namjenjen za utrke konja i deva dovršen 2010., to je kompleks izgrađen na terenu od 7,1 milijuna m².[5]
Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih objekata koji bi trebali privući nove turiste u grad je Dubailand, otvoren krajem 2005.[5] To je enormno veliki kompleks zabavno-turističkih sadržaja, u kom se između ostalog nalazi Mall of Emirates (najveći zatvoreni trgovački centar izvan Sjeverne Amerike) na 2,25 km² prostora i 25 katova visoki Ski Dubai s umjetnim snijegom i zatvorenim skijalištem.[5]
Među najvećim projektima koje gradi Dubai su tri umjetna arhipelaga Palmini otoci (Palms) koji bi trebali postati ljetovalište za više od 250.000 ljudi.[5] Projekt izgradnje tih umjetnih otoka vrijedan oko 30 milijardi dolara, a vodi ih državna kompanija Nakheel, zadužena za investicije. Izgradnja je započela 2007. duž više kilometara obale, a plan je da se izgrade i potpuno opreme s kućama i vegetacijom. Tri otoka imaju stilizirani oblik palme (Džumeira, Džabal-Ali i Deira), dok The World ima oko 300 malih umjetnih otoka koji gledani iz zraka izgledaju poput karte svijeta.[5]
Transport uredi
Dubai od septembra 2009. ima i metro, kao prvi grad u zaljevskoj regiji.[2]
Dubai je odlično povezan autoputevima sa susjednim emiratima i gradovima Šardžom i Adžmanom, kao i s emiratskom prijestolnicom Abu Dabijem.
Gradovi prijatelji uredi
Panorame uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „UNITED ARAB EMIRATES” (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 30. 09. 2014.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Dubai” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 08. 09. 2014.
- ↑ „Al-Shariqah” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 09. 09. 2014.
- ↑ „Climatological Information for Dubai”. Hong Kong Observatory. Arhivirano iz originala na datum 2016-01-01. Pristupljeno 08. 09. 2014.
- ↑ 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 5,11 „The Gulf States’ Construction Boom: Year In Review 2007” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 08. 09. 2014.
- ↑ „Burj Khalifa” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 08. 09. 2014.
Vanjske veze uredi
- Službene stranice Općine Dubai Arhivirano 2015-08-21 na Wayback Machine-u (en)
- Dubai na portalu Encyclopædia Britannica (en)