Društvo za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj
Društvo za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj, neprofitna stručna organizacija koja okuplja znanstvene i stručne radnike na teritoriju Republike Hrvatske koji se bave proučavanjem i nastavom srpskog jezika i književnosti. Društvo djeluje na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, a sjedište mu je u Vukovaru. U svom radu Društvo ravnopravno koristi srpski i hrvatski jezik.
Društvo je osnovala grupa od 28 osnivača 26. VI. 1998. godine. Za prvog predsjednika izabrana je Mara Bekić-Vojnović, prof., za potpredsjednike Anđelka Pavić, prof., i Milica Stojanović, prof, a za sekretara Danko Nikolić, dipl. pravnik. Sadašnji je predsjednik Anđelka Pavić iz Belog Manastira. Članovi su uglavnom iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije (Srijem, Slavonija i Baranja).
Ciljevi djelovanja Društva
uredi- njegovanje srpskog jezika i književnosti Srba u Republici Hrvatskoj
- okupljanje znanstvenih i stručnih radnika za srpski jezik i književnost te nastavnika srpskog jezika
- znanstvena obrada srpskog jezika
- izučavanje kulturnog, umjetničkog i znanstvenog nasljeđa srpskog naroda u Republici Hrvatskoj
- razvijanje suradnje sa sličnim udruženjima u Republici Hrvatskoj radi lakšeg rješavanja znanstvenih problema
- razvijanje suradnje i čvrstih znanstvenih veza sa sličnim organizacijama i institucijama srpskog naroda u drugim državama
Svoje ciljeve Društvo ostvaruje:
- proučavanjem historije književnosti, kulture i suvremenog života srpskog naroda u Republici Hrvatskoj te prezentacijom njegove kulturne baštine
- izučavanjem i čuvanjem jezičkog identiteta i pisma srpskog naroda
- podsticanjem i unapređivanjem istraživačkog, znanstenog, umjetničkog i kulturnog rada u oblasti jezika i književnosti
- organiziranjem seminara, tribina, književnih susreta, promocija knjiga i drugih aktivnosti
- podsticanjem donošenja obrazovnih programa iz srpskog jezika i književnosti i drugih predmeta u školskom sistemu značajnih za očuvanje nacionalnog identiteta Srba u Republici Hrvatskoj i briga o njihovoj realizaciji
- upućivanje svojih članova na znanstvenu, stručnu i metodičku literaturu iz oblasti jezika i književnosti
- izdavanjem periodičnih publikacija, biltena i sl.
- suradnjom sa srodnim društvima, kulturnim i znanstvenim ustanovama
- ostvarivanjem i drugih aktivnosti od interesa za jezik, književnost i kulturu srpskog naroda u Republici Hrvatskoj
Dosadašnji rad
urediUsprkos financijskim teškoćama Društvo je organiziralo, za nastavnike i profesore srpskog jezika Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, nekoliko seminara na kojima su se, kao predavači, pojavili eminentni profesori sa zagrebačkog, beogradskog i novosadskog univerziteta, kao i ugledni članovi Društva koji se bave proučavanjem srpskog jezika i književnosti.
Prvi seminar Društvo je, još kao Inicijativni odbor, održalo u Bačkoj Palanci. Tada je prof. dr. Ljubomir Popović s beogradskog Filološkog fakulteta, održao predavanje "Sistem zavisnih rečenica", prof. dr. Dušan Ivanić dao je kratak pregled historije književnosti Srba na području današnje Hrvatske, dok je dr. Slobodan Mileusnić govorio o pravoslavnim crkvama u Hrvatskoj.
Ostali seminari:
- prof. dr. Dušan Marinković (Filozofski fakultet, Zagreb): "Mladi Andrić"
- prof. dr. Dušan Marinković (Filozofski fakultet, Zagreb): "Slobodan Selenić"
- prof. dr. Dušan Rapo (Filozofski fakultet, Zagreb): "Djelo Vladana Desnice"
- prof. dr. Jovan Delić (Filološki fakultet, Beograd): "Djelo Danila Kiša"
- prof. dr. Jovan Delić (Filološki fakultet, Beograd): "Hazarski rečnik Milorada Pavića"
- prof. dr. Mato Pižurica (Filozofski fakultet, Novi Sad): "Savremeni srpski jezik - aktuelna pitanja"
- prof. dr. Mihajlo Pantić (Filološki fakultet, Beograd): "Savremeni srpski pjesnici"
Saradnja
urediDruštvo je uspostavilo kontakt s istoimenim udruženjem u Beogradu, kao i s Institutom za srpski jezik iz Beograda.
Članovi Društva su 2002. godine bili u posjetu Matici srpskoj u Novom Sadu, gdje im je predsjednik Matice prof. dr. Božidar Kovaček održao zanimljivo predavanje o historijatu te važne ustanove.