Državni udar u Hondurasu 2009.

Državni udar od 28. lipnja 2009. godine u Hondurasu bio je događaj koji je doveo do formalne eskalacije ustavne krize u Hondurasu, koja je započela još ranije nakon što je tadašnji predsjednik Manuel Zelaya pokušao promijeniti ustav kako bi si omogućio reizbor. Taj je potez naišao na strogu osudu javnosti i političkih struktura te je doveo do ustavnopolitičke krize koja je kulminirala državnim udarom.

Državni udar u Hondurasu 2009.
Segment ustavne krize u Hondurasu
Honduras golpe protesta.jpg
Sukob oružanih snaga Hondurasa i prosvjednika nedugo nakon državnog udara
Datum 28. lipnja 2009.
Lokacija Honduras Tegucigalpa, Honduras
Ishod Promjena režima i eskalacija krize
Sukobljene strane
Vrhovni sud pravde
Roberto Micheletti
Manuel Zelaya

Zelayjina namjera da referendumom dobije legitimnost za planiranu promjenu ustava propala je nakon što je Vrhovni sud potvrdio odluku nižeg suda o zabrani referenduma. Zelaya se odlučio oglušiti o zabranu, tako da je Vrhovni sud 26. lipnja izdao tajni nalog za uhićenje predsjednika; naime, Ustav Hondurasa nije poznavao mehanizam rješavanja ovakve situacije tako da je cijela serija događaja iz ovog perioda bila upitna s ustavnopravnog stajališta. Dva dana nakon izdavanja naloga, Vrhovni sud je izdao naredbu Oružanim snagama da uhapse Zelayju i transportiraju ga u Kostarika, što se i dogodilo u jutarnjim satima 28. lipnja 2009. godine. Nacionalni kongres je ubrzo i formalno smijenio Zelayju, a njegovim nasljednikom imenovan je predsjednik parlamenta, Roberto Micheletti.

Djelovanje Vrhovnog suda, koje je bilo protivno svim ustavnim i načelima trodiobe vlasti, izazvalo je burnu reakciju međunarodne javnosti, a Honduras je čak i suspendiran na članstvo u Organizaciji američkih država. Iako su već u studenom 2009. godine održani novi izbori, kriza je potrajala sve do povratka Zelayje iz egzila 2011. godine.