Državni sekretar Sjedinjenih Država

(Preusmjereno sa stranice Državni sekretar SAD)

Državni sekretar SAD, ili češće američki državni sekretar je šef američkog Državnog sekretarijata (Stejt departmenta), u čijoj nadležnosti su inostrani poslovi. Državni sekretar je član Kabineta predsednika SAD i najviši je po rangu kabinetski sekretar.

Amblem američkog Stejt departmenta

U početku postojanja republike, položaj državnog sekretara bio je normalna stepenica na putu ka Beloj kući - državni sekretari koji su postali američki predsednici su Tomas Džeferson, Džejms Medison, Džejms Monro, Džon Kvinsi Adams, Martin van Bjuren i Džejms Bjukenen. Sadašnji državni sekretar, Kondoliza Rajs, tvrdi da nema takvih ambicija.

Dužnosti uredi

 
John Kerry, sadašnji američki državni sekretar

Stejt department obavlja sledeće finkcije: čuva i koristi Veliki pečat Sjedinjenih država, obavlja diplomatske protokolarne funkcije za Belu kuću, izdaje razna saopštenja, formalno prihvata predsedničke ostavke i odgovara na upite. Osim toga, državni sekretar obavlja funkcije po naredbi predsednika, u skladu sa Ustavom, koje se tiču prepiske, naredbi ili instrukcija američkim izaslanicima u inostranstvu, kao i pregovore sa predstavnicima stranih zemalja. Sekretar je i predsednikov glavni savetnik po pitanju američke spoljne politike, a u poslednjim decenijama usmerava, koordinira i nadzire međusobnu saradnju ostalih sekretarijata u aktivnostima koje se sprovode u inostranstvu.

Kao član Kabineta sa najvišom pozicijom, državni sekretar je američki četvrti zvaničnik po ovlašćenjima nakon predsednika - ispred njega su samo potpredsednik SAD, predsednik Predstavničkog doma i predsednik Senata.

Po američkom zakonu, ostavka predsednika je punovažna samo ukoliko je predsednik pismeno podnese državnom sekretaru. To se dogodilo samo jednom, u avgustu 1974., kada je predsednik Ričard Nikson podneo ostavku tadašnjem državnom sekretaru Henriju Kisindžeru.

Zakletva uredi

Zakletva koju polažu američki potpredsednik, državni sekretar i drugi zvaničnici u federalnoj vladi: "Svečano izjavljujem da ću podržavati i štititi Ustav Sjedinjenih država od svih neprijatelja, stranih i domaćih, da ću prema njemu gajiti istinsku veru i odanost, da ovu obavezu preuzimam slobodnom voljom, bez ikakvih rezervi ili namere da je izbegnem, i da ću dobro i savesno izvršavati dužnosti koje preuzimam."

Spisak američkih državnih sekretara uredi

# Slika Ime Država porekla Trajanje mandata Aktuelni predsednik
Početak Kraj
1   Tomas Džeferson Virdžinija 26. septembar 1789. 31. decembar 1793. Džordž Vašington
2   Edmund Randolf Virdžinija 21. januar 1794. 20. avgust 1795. Džordž Vašington
3   Timoti Pikering Masačusets 10. decembar 1795. 12. maj 1800. Džordž Vašington, Džon Adams
4   Džon Maršal Virdžinija 13. jun 1800. 4. februar 1801. Džon Adams
5   Džejms Medison Virdžinija 2. maj 1801. 3. mart 1809. Tomas Džeferson
6   Robert Smit Merilend 6. mart 1809. 1. april 1811. Džejms Medison
7   Džejms Monro Virdžinija 2. april 1811. 30. septembar 1814.
Džejms Medison
28. februar 1815. 3. mart 1817.
8   Džon Kvinsi Adams Masačusets 5. mart 1817. 3. mart 1825. Džejms Monro
9   Henri Klej Kentaki 7. mart 1825. 3. mart 1829. Džon Kvinsi Adams
10   Martin Van Buren Njujork 28. mart 1829. 23. maj 1831. Endru Džekson
11   Edvard Livingston Luizijana 24. maj 1831. 29. maj 1833. Endru Džekson
12   Luis Meklejn Delaver 29. maj 1833. 30. jun 1834. Endru Džekson
13   Džon Forsajt Džordžija 1. jul 1834. 3. mart 1841. Endru Džekson, Martin van Bjuren
14   Danijel Vebster Masačusets 6. mart 1841. 8. maj 1843. Vilijam Henri Harison, Džon Tajler
15   Ejbel P. Apšur Virdžinija 24. jul 1843. 28. februar 1844. Džon Tajler
16   Džon Kalhun Južna Karolina 1. april 1844. 10. mart 1845. Džon Tajler
17   Džejms Bjukenen pensilvanija 10. mart 1845. 7. mart 1849. Džejms Noks Polk
18   Džon Klejton Delaver 8. mart 1849. 22. jul 1850. Zakari Tejlor, Milard Filmor
19   Danijel Vebster Masačusets 23. jul 1850. 24. oktobar 1852. Milard Filmor
20   Edvard Everet Masačusets 6. novembar 1852. 3. mart 1853. Milard Filmor
21   Vilijam L. Mersi Njujork 7. mart 1853. 6. mart 1857. Frenklin Pirs
22   Luis Kas Mičigen 6. mart 1857. 14. decembar 1860. Džejms Bjukenan
23   Džeremaja S. Blek Pensilvanija 17. decembar 1860. 5. mart 1861. Džejms Bjukenan
24   Vilijam Suard Njujork 5. mart 1861. 4. mart 1869. Abraham Linkoln, Endru Džonson
25   Elihu B. Vošburn Ilinois 5. mart 1869. 16. mart 1869. Julisiz Simpson Grant
26   Hamilton Fiš Njujork 17. mart 1869. 12. mart 1877. Julisiz Simpson Grant
27   Vilijam M. Everts Njujork 12. mart 1877. 7. mart 1881. Raderford Hejz
28   Džejms G. Blejn Mejn 7. mart 1881. 19. decembar 1881. Džejms Garfild, Čester Artur
29   Frederik T. Frilinghajzen Nju Džerzi 19. decembar 1881. 6. mart 1885. Čester Artur
30   Tomas F. Bejerd Delaver 7. mart 1885. 6. mart 1889. Stiven Grover Klivlend
31   Džejms G. Blejn Mejn 7. mart 1889. 4. jun 1892. Bendžamin Harison
32   Džon V. Foster Indijana 29. jun 1892. 23. februar 1893. Bendžamin Harison
33   Volter Grešam Ilinois 7. mart 1893. 28. maj 1895. Stiven Grover Klivlend
34   Ričard Olni Masačusets 10. jun 1895. 5. mart 1897. Stiven Grover Klivlend
35   Džon Šerman Ohajo 6. mart 1897. 27. april 1898. Vilijam Mekinli
36   Vilijam R. Dej Ohajo 28. april 1898. 16. septembar 1898. Vilijam Mekinli
37   Džon Hej Distrikt Kolumbija 10. septembar 1898. 1. jul 1905. Vilijam Mekinli, Teodor Ruzvelt
38   Elahju Rut Njujork 19. jul 1905. 27. januar 1909. Teodor Ruzvelt
39   Robert Bejkon Njujork 27. januar 1909. 5. mart 1909. Teodor Ruzvelt
40   Filender Noks Pensilvanija 6. mart 1909. 5. mart 1913. Vilijam Hauard Taft
41   Vilijam Dženings Brajan Nebraska 5. mart 1913. 9. jun 1915. Vudro Vilson
42   Robert Lensing Njujork 24. jun 1915. 13. februar 1920. Vudro Vilson
43   Bejnbridž Kolbi Njujork 23. mart 1920. 4. mart 1921. Vudro Vilson
44   Čarls Evans Hjuz Njujork 5. mart 1921. 4. mart 1925. Voren Harding, Kalvin Kulidž
45   Frenk B. Kelog Minesota 5. mart 1925. 28. mart 1929. Kalvin Kulidž, Herbert Huver
46   Henri L. Stimson Njujork 28. mart 1929. 4. mart 1933. Herbert Huver
47   Kordel Hal Tenesi 4. mart 1933. 30. novembar 1944. Frenklin Ruzvelt
48   Edvard Stetinijus mlađi Virdžinija 1. decembar 1944. 27. jun 1945. Frenklin Ruzvelt, Hari Truman
49   Džejms F. Barnz Južna Karolina 3. jul 1945. 21. januar 1947. Hari Truman
50   Džordž Maršal Pensilvanija 21. januar 1947. 20. januar 1949. Hari Truman
51   Din Ečeson Merilend 21. januar 1949. 20. januar 1953. Hari Truman
52   Džon Foster Dals Njujork 21. januar 1953. 22. april 1959. Dvajt Ajzenhauer
53   Kristijan Herter Masačusets 22. april 1959. [20. januar]] 1961. Dvajt Ajzenhauer
54   Din Rask Džordžija 21. januar 1961. 20. januar 1969. Džon Kenedi, Lindon Džonson
55   Vilijam Rodžers Merilend 22. januar 1969. 3. septembar 1973. Ričard Nikson
56   Henri Kisindžer Distrikt Kolumbija 22. septembar 1973. 20. januar 1977. Ričard Nikson, Džerald Ford
57   Sajrus Vens Njujork 23. januar 1977. 28. april 1980. Džimi Karter
58   Edmund Maski Mejn 8. maj 1980. 18. januar 1981. Džimi Karter
59 Aleksander Hejg Konektikat 22. januar 1981. 5. jul 1982. Ronald Reagan
60   Džordž Šulc Kalifornija 16. jul 1982. 20. januar 1989. Ronald Regan
61   Džejms Bejker Teksas 25. januar 1989. 23. avgust 1992. Džordž H. V. Buš
62 Lorens Iglberger Florida 8. decembar 1992. 19. januar 1993. Džordž H. V. Buš
63   Voren Kristofer Kalifornija 20. januar 1993. 17. januar 1997. Bil Klinton
64   Medlin Olbrajt Distrikt Kolumbija 23. januar 1997. 19. januar 2001. Bil Klinton
65   Kolin Pauel Virdžinija 20. januar 2001. 26. januar 2005. Džordž V. Buš
66   Kondoliza Rajs Kalifornija 26. januar 2005. 20. januar 2009. Džordž V. Buš
67   Hilari Klinton Njujork 21. januar 2009. 1. februar 2013. Barak Obama
68   John Kerry Massachusetts 1. februar 2013. Barak Obama

Izvori uredi

Vanjske veze uredi