Državni arhiv u Splitu

Državni arhiv u Splitu (DAS) osnovan je 1952. godine. Danas je smješten u zgradi na tvrđavi Gripe. Nadležan je za područje Splitsko-dalmatinske županije, ukupno 16 gradova i 39 općina.[1]

Državni arhiv u Splitu
Osnovan 1952.
Lokacija Glagoljaška 18
Split, Hrvatska
Web Službene stranice

Arhiv ima dvije čitaonice: Čitaonicu s knjižnicom i čitaonicu Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju.

Povijest uredi

Još je odredbom Splitskog statuta 1312. godine određeno čuvanje i zaštita arhivske građe. Ideja o potrebi sustavnog skupljanja arhivskoga gradiva u Splitu potaknuta je nakon Drugoga svjetskog rata. Savezne i gradske vlasti povjerile su Muzeju grada čuvanje arhivske građe.

Godine 1952. osnovan je Arhiv koji je smješten u Nadbiskupsku palaču, a 1996. godine premješten je u zgradu na tvrđavi Gripe. Od 1952. godine arhiv se zvao Arhiv grada Splita, 1957. mijenja naziv u Historijski arhiv u Splitu te postaje mjerodavna arhivska ustanova za srednjodalmatinsko područje. Od 1993. nosi naziv Povijesni arhiv u Splitu, a od 1997. Državni arhiv u Splitu.[2]

Za vrijeme Drugog svjetskog rata stradao je arhivski fond za razdoblje 1880.-1918. koji je prenesen 1923. iz Zadra. U požaru 1969. godine uništeno je 25 fondova novijeg gradiva, a 28 ih je djelomično izgorjelo.[3]

Ustroj arhiva uredi

Rad Arhiva organiziran je ustrojbenim odjelima:

  • Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva
  • Odjel za nadzor arhivskog i registraturnoga gradiva izvan Arhiva
  • Odjel Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju
  • Odjel filmske zbirke
  • Odjel za dokumentacijsko - informacijske poslove (čitaonica i knjižnica)
  • Odjel za restauraciju, konzervaciju i knjigovežnica
  • Odjel općih poslova (administrativno - financijsko - knjigovodstveni poslovi)
  • Odjel - arhivska podružnica u Hvaru

Gradivo uredi

U DAS-u se čuva 616 fondova i zbirki, u ukupnoj količini od 910,54 d/m. Nastariji dokumenti pohranjeni u splitskom arhivu potječu iz 14. stoljeća. Osobitu vrijednost među starijim gradivom predstavlja Zbirka matičnih knjiga (16.-20. st.), Zbirka oporuka (15.-20. st.), Obiteljski fond Fanfogna-Garagnin (14.-20.st.) i Splitska komuna (15.-18. st.). Gradivo starijeg razdoblja pisano je uglavnom talijanskim i latinskim jezikom, a novije gradivo, osim hrvatskim jezikom, pisano je talijanskim, francuskim i njemačkim jezikom. Od pisama, osim latinice, koja prevladava, dokumenti su pisani glagoljicom i bosančicom. Treba istaknuti da je dio gradiva pisan poluhumanistikom (Splitska komuna).[4]

Gradivo DAS-a značajno je za političku, gospodarsku, socijalnu i kulturnu povijest, za rodoslovna istraživanja te za povijest istaknutih osoba i znamenitih obitelji s područja srednje Dalmacije.

Bilješke uredi

  1. Državni arhiv u Splitu - Arhinet
  2. „Službene stranice DAS-a”. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-07. Pristupljeno 2014-07-26. 
  3. „Službene stranice DAS-a”. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-07. Pristupljeno 2014-07-26. 
  4. „Službene stranice DAS-a”. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-07. Pristupljeno 2014-07-26. 

Vanjske veze uredi