Donje Čičevo je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Trebinje koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 258 stanovnika.[1]

Donje Čičevo

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Trebinje
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 258
Geografija
Koordinate 42°40′39″N 18°20′14″E / 42.6775°N 18.3372°E / 42.6775; 18.3372
Donje Čičevo na mapi Bosne i Hercegovine
Donje Čičevo
Donje Čičevo
Donje Čičevo (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 059


Koordinate: 42° 40′ 39" SGŠ, 18° 20′ 14" IGD

Geografija uredi

Selo se nalazi u Hercegovini, 7 km jugoistočno od Trebinja, na rubu Dživarskog polja južno od sela Bihova.

Istorija i arheologija uredi

U naselju je arheološko područje koje čini nekoliko cjelina i koje je proglašeno za nacionalni spomenik BiH pod nazivom Benediktinski samostan i crkva sv. Petra u Polju, sjedište Trebinjsko-mrkanjske biskupije u Čičevu – Trebinje. [2]

  • Ostaci crkava sv. Petra i sv. Pavla. Prema navodima Marka Popovića Crkva sv. Petra se vezuje za utemeljenje Manastira sv. Petra de Campo sa polovine XI stoljeća, u vrijeme jake benediktinske ekspanzije, kada se prvi put spominje u Ljetopisu popa Dukljanina u vezi sa sahranom kralja Radosava. Međutim, za razliku od Popovića, Đorđe Janković datira izgradnju Crkve sv. Petra u IV stoljeće, a njeno rušenje povezuje sa provalom slavensko-avarskih hordi krajem VI i početkom VII stoljeća.
  • Crkva sv. Petra sagrađena 1906. godine. Najinteresantniji nalaz, otkriven prilikom kopanja temelja za novu crkvu, predstavlja nadgrobna ploča sa natpisom. Prema Marku Vegi transkripcija natpisa glasi: Poleta, Drusan (Družan), Dražeta činu raku nad materju v dni slavnga kneza Hramka. Analizom paleografskih osobina smatra se da se radi o pisaru Drusanu, opunomoćeniku Nemanjinu pri sklapanju ugovora Nemanje sa Dubrovnikom 1186. godine, i natpis datira na kraj XII stoljeća. Ovo potvrđuje i upotreba debelih poluglasa (jorova) u natpisu koji se u Zahumlju, Travuniji, Bosni i na Braču upotrebljavaju u drugoj polovini XII.
  • Crkva s. Pavla obnovljena 2006
  • Nekropola sa 77 stećaka.

Zajedno sa izgrađenim konakom 1998, ove dvije crkve čine manastir sv. Petra i Pavla u okviru Zahumsko-hercegovačke eparhije.

Stanovništvo uredi

Nacionalnost 1991.
Srbi 101
Muslimani 149
Hrvati 1
Jugosloveni 0
ostali 7
Ukupno 258

Privreda uredi

Literatura uredi

  • Marko Popović, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arheologija, Nova serija, Sveska XXVII/XXVIII, Sarajevo, 1973., 313-346 -Manastir svetog Petra de Campo kod Trebinja
  • Đorđe Janković, Glasnik Srpskog arheološkog društva, broj 18, Beograd, 2002., 99-124 -Late Antique Triconchal Church of St. Apostoles Peter and Paul Monastery Near Trebinje
  • Marko Vego, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine (nastavak), Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), n.s. sv. XIX, Sarajevo, 1964., 173-211.

Reference uredi

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. „Nacionalni spomenik”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-24. Pristupljeno 2016-04-25. 

Vanjske veze uredi