Za ostala značenja, vidi Dobrinja (razvrstavanje).

Naselje Dobrinja izgrađeno je za potrebe Zimske olimpijade, održane 1984. u Sarajevu. Niklo je na prostoru bivšeg sela Dobrinja, udaljenog nekoliko kilometara od središta grada. Dobrinja je dobila ime po kratkoj rijeci koja teče kroz naselje.[1] Nakon Olimpijade, u izgrađene objekte koje su koristili vrhunski športaši, useljavaju novi stanovnici, mahom stambeno nezbrinuti građani Sarajeva, te Dobrinja postupno dobiva obrise pravog gradskog naselja. Zahvaljujući dobroj prometnoj infrastrukturi, tj. povezanosti s ostalim gradskim naseljima, stanovnici nemaju problema kad je riječ o prijevozu do radnih mjesta koja su uglavnom u drugim dijelovima grada. Naime, na području Dobrinje, po prirodi stvari, nema industrijskih kapaciteta.

Stanovništvo

uredi

Iako je nezahvalno govoriti o brojci stanovnika, procjenjuje se da se kreće oko četrdesetak tisuća. Administracijski, naselje je inkorporirano u općinu Novi Grad.

Historija

uredi

Prva faza izgradnje naselja završena je još 1983. godine, kada je izgrađena Dobrinja 1 i 2, čije su zgrade pružile dom novim stranovnicima grada, a nakratko i učesnicima 14. Zimskih olimpijskih igara. Dva oveća kvarta, jedna škola i trolejbuska veza sa gradom bila bi osnovna struktura tadašnjeg izgleda naselja. Uskoro se toj slici pridružuje još jedna škola, a onda i Dobrinja 3. Nova škola i nova dva kvarta, Dobrinja 4 i 5 izgrađeni su i useljeni neposredno pred početak rata. Upravo ta dva kvarta pretrpjela su najveću destrukciju u ratu. Sve tri škole su uništene. Mali dijelovi Dobrinje 4 i Dobrinje 1 danas pripadaju Republici Srpskoj.

Na području Dobrinje se nalaze 3 osnovne škole: Osnovna škola "Skender Kulenović", "Ćamil Sijarić" i "Osman Nuri Hadžić" i jedna srednje škola: Gimnnazija Dobrinja.

Mjesne zajednice

uredi
  • MZ Dobrinja A
  • MZ Dobrinja B
  • MZ Dobrinja C
  • MZ Dobrinja D

Župa Dobrinja

uredi

Rimokatolički vjernici s područja Dobrinje, njih oko šest stotina, duhovne potrebe zadovoljavaju u okviru župe osnovane 1997. godine. Još nemaju vjerski objekt u kojem bi se okupljali na misna slavlja, ali u perspektivi je izgradnja crkve i pratećih objekata. [2]

Reference

uredi
  1. „Znate li kako su naselja u Sarajevu dobila imena?”. Radio Sarajevo. 05.02.2017. Pristupljeno 11.08.2024. 
  2. Župa Dobrinja[mrtav link]
Sarajevska naselja
Ahatovići | Alifakovac | Alipašino polje | Aneks | Babića Bašča | Bare | Baščaršija | Bentbaša | Bistrik | Bjelave | Bojnik | Brdo džamija | Breka | Briješće | Buća potok | Budakovići | Buljakov potok | Centar | Ciglane | Crni vrh | Čengić vila | Čolin potok | Dobrinja | Dobroševići | Džeka | Džidžikovac | Faletići | Gorica | Grbavica | Hrasno | Hrid | Jarčedoli | Jekovac | Kamenica | Kobilja Glava | Koševo | Koševsko brdo | Kovači | Kovačići | Logavina | Mahmutovac | Marijin dvor | Mejtaš | Mihrivode | Mojmilo | Mošćanica | Nedžarići | Obala | Otes | Otoka | | Paljevo | Pofalići | Poljine | Rajlovac | Reljevo | Rječica | Salakovac | Saraj polje | Sedrenik | Skenderija | Sokolje | Stup | Sunce | Šanac | Šib | Širokača | Švrakino selo | Vraca | Velešići | Višnjik | Vitkovac | Vratnik | Zabrđe