Koordinate: 42° 25′ 04" SGŠ, 19° 20′ 12" IGD
Dinoša (albanski Dinosha i Dinoshë [diˈnoʃə]), naselje u opštini Podgorica (gradska opština Tuzi) u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 520 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 785 stanovnika). Ovo naselje pripada istorijskoj oblasti Malesije, a nastalo je na izlasku planinskog (kanjonskog) doline rijeke Cijevne, prema Zetskoj ravnici. Atar naselja je gotovo podjednako i brdski i ravničarski, a zahvata površinu od 420 hektara, tj. 4,2 km².

Dinoša

Osnovni podaci
Opština Podgorica
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 520
Geografija
Koordinate 42°25′04″N 19°20′12″E / 42.417833°N 19.336666°E / 42.417833; 19.336666
Dinoša na mapi Crne Gore
Dinoša
Dinoša
Dinoša (Crne Gore)
Ostali podaci
Pozivni broj 020
Registarska oznaka PG

Istorija uredi

Stari vijek uredi

Dinoša je kao naselje postojala još u antičkom periodu, o čemu svjedoči citadela na platou omanjeg brda Ćuteza. Na prostoru ovog objekta su sačuvani bedemi rađeni od krupnijih kvadara, u helenističkom opusu. U rimskom periodu, Dinoša je bila vezana za antički grad Duklju, pored ostalog i dobro očuvanim ostacima vodovoda, kojim se ona snadbijevala vodom (izvorište i kolektor vodovoda konstatovani su u ovom mjestu, na obali rijeke Cijevne).

Srednji vijek uredi

U srednjm vijeku Dinoša je znatno razvijeno naselje, o čemu svjedoči povelja kralja Milutina iz 1314. godine. Povezivala je dobar dio Malesije sa trgom Podgorica, Spužom i Onogoštom (Nikšićem). U sklopu sadašnjeg groblja u naselju, nalaze se temelji (ostaci crkve) Sv. Arhangela Mihaila. Naselje je posjedovalo svoje planine u oblastima Koštice, Rikavca i Širokara. Vremenom su formirane komunice (u brdskom i ravničarskom dijelu) a korišćene su s jeseni i proljeća. Ljeti , uz uobičajenu naknadu, stoku su davali na izdržavanje stočarima iz predjela današnjih Kuča i Zatrijepča.

Osmanska vlast uredi

Za vrijeme osmanske vlasti, Dinoša je jedno od središta i za islamizaciju doseljavanog stanovništva, sa jednom od najstarijih džamija u okolini Podgorice. Iz nje su se islamizirani Malisori selili prema Nikšiću, Spužu i Podgorici. Na brdu Planici se nalaze ostaci tvrđave iz turskog perioda. Stanovništvo Dinoše je pretežno islamizirano (prema podacima iz 1941. godine, u naselju je živjelo 69 rimokatolika i 308 muslimana).

Demografija uredi

U naselju Dinoša živi 368 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,4 godina (35,9 kod muškaraca i 34,9 kod žena). U naselju ima 107 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,86.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Albancima (prema popisu iz 2003. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Godina Stanovnika
1948. 272 [1]
1953. 377
1961. 457
1971. 575
1981. 669
1991. 785 570
2003. 520 963
2011.
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2]
Albanci
  
497 95.57%
Crnogorci
  
7 1.34%
Bošnjaci
  
7 1.34%
Muslimani
  
2 0.38%
Srbi
  
1 0.19%
nepoznato
  
6 1.15%


Reference uredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
  2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi