Diluntum
Diluntum je naziv municipalnog naselja iz rimskog perioda, koji se nalazio na mjestu današnjeg Stoca, Bosna i Hercegovina.
Područje istočne Hercegovine, na kojem je živjelo ilirsko pleme Daorsi bilo je prvo na udaru rimske ekspanzionističke politike. Nakon sloma Ilirskog kraljevstva 168. godine p.n.e, najprije dolazi pod politički uticaj Rima, a 135. godine postaje dio Carstva, kao peregrinska civitas (župa). Tada pod udar dolaze ostale plemena, prvenstveno, moćno pleme Dalmati. U sukobima sa Rimom, u periodu 49-45. p.n.e, Dalmati razarajui monumentalni grad Daorson, centar Daorsa. Kasnije nikad nije došlo do obnove grada na Gradini u Ošanićima. Daorsi su izgradili novi centar, Diluntum, koji nastavlja kontinuitet Daorsona, ali za koji se dugo nije znala ubikacija.[1]
Municipalni status naselje dobiva za vrijeme cara Hadrijana (117-138). U kasnoj antici se spominje municipium Dellontinum, kao dio biskupije Sarsiterensis, kada je već rimska vlast propala. Tako je današnji Stolac sa svojom okolinom pravi nasljednik daorskog Diluntuma
Arheologija uredi
Arheolog Ćiro Truhelka otkopao je 1892. godine u jugozapadnom dijelu Stoca, u mahali Podgrad, pored katoličke crkve, više rimskih građevina: tri stambene zgrade, jedan termalni pogon, i jednu zgradu nepoznate namjen. U toj zgradi nađeni su mozaici, koji se među do sada pronađenim primjercima na tlu Bosne i Hercegovine, svrstavaju u likovna ostvarenja sa najbogatijom dekoracijom i najsolidnijom tehničkom izvedbom. Uz mozaik, poznat pod imenom Četiri godišnja doba tu su i:[2]
- mozaik sa prikazom Minotaura,
- mozaika sa centralnim motivom osmerougla i predstavama tigra, leoparda, lava, vepra i kozoroga
- mozaik rađen bijelim, crnim, sivim i crvenim teserama, sa očuvanim detaljima delfina i jastoga, koji do danas nije publiciran .
Po pečatima na uvoznim ciglama, urbano naselje nastalo je u ranom periodu rimske vlasti. Prema položaju, i arhitektonskoj strukturi građevina, radilo se o urbanom naselju, poslije Narone najvećem u donjem toku Neretve. Na osnovu epigrafskih natpisa, od kojih je jedan sa municipalnom formulom i tri beneficijarska natpisa utvrđeno je da se radi o daorskom naselju Diluntum iz rimskog perioda. To potvrđuju i hodološki elementi. Od Stoca do Narone je 36 km, koliko se navodi i u rimskim dokumentima.
Reference uredi
- ↑ „Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]