Otvori glavni meni

Dijeta je izraz koji u politici, odnosno u historijskom kontekstu označava skupštinu, odnosno savjetodavni sastanak na kome se donose neke važne odluke. Pod time se prije svega podrazumijevaju skupštine na kojima su sudjelovali vodeći plemići, svećenici ili pripadnici vladajuće elite u nekoj državi, te koji po svojim ovlastima i sastavu obično ne odgovara suvremenim parlamentima. Jedno od najpoznatijih takvih tijela je Carska dijeta (Reichstag u Svetom Rimskom Carstvu; slične institucije su imale i njemačke države tog doba, a što se odrazilo i na nazive pokrajinskih (zemaljskih) skupština (Landtag), pa i današnji Bundestag. Izraz Dijeta se, pak, danas koristi za japanski parlament, a što porijeklo ima u tome da je ta institucija u 19. vijeku osnovana temeljem Meiji ustava kopiranog iz tadašnjeg ustava Kraljevine Pruske.

EtimologijaUredi / Уреди

Termin (takođe u nutritivnom smislu) može biti izveden iz srednjovjekovne latinske diete, što znači i "parlamentarna skupština" i "dnevna količina hrane", iz ranijeg latinskog diaeta transkribirajući klasičnu grčku diaita diaita, što znači "način života", i stoga "dijeta", "redovan (svakodnevni) posao". U alternativnom pogledu, dijeta znači "ljudi". Riječ se odnosi na Deutsch, Dutch i Diets (nizozemska riječ koja se odnosi na ljude iz niskih zemalja ili njihov jezik). Dijeta je godišnji susret naroda, germanska tradicija. Kroz lažnu etimologiju, koja se odražava u promeni pravopisa koji zamenjuje ae sa e, reč je postala povezana sa latinskim umorima, "danom". Reč je počela da se koristi u smislu "skupštine" zbog njene upotrebe za rad skupštine na dnevnoj bazi, a samim tim i za samu skupštinu. Povezanost sa umovima se ogleda u upotrebi Tagung-a (sastanak) i -taga na nemačkom jeziku (ne znači samo "dan", kao u Montagu - ponedeljak - već i "parlament", "savet", ili druga komora za razmatranje zakona, kao u Bundestagu ili Reichstagu).


V. takođerUredi / Уреди