Stelja

Stelja ili detritus predstavlja prvi rastresiti sloj šumskog zemljišta. Debljina mu se kreće od 10 do 15 centimetara, u zavisnosti od nekih spoljašnjih faktora. Šumska stelja je zapravo šumska prostirka, formirana od opalog lišća sa drveća. Sve opalo lišće, grančice, uginuli organizmi sačinjavaju šumsku stelju. Opalo lišće se tokom godine gomila, a sloj je najdeblji na kraju vegetacionog perioda. Ovaj sloj se dejstvom nekih fizičkih faktora donekle i sabija, ali je uvijek rastresit, lagan i kao takav zadržava i određenu količinu vlage i toplote.

Stelja predstavlja dom mnogim sitnim organizmima u šumi. Tu žive Collembola — skokunci, zglavkari iz grupa paukova (Aranea) i rakova mokrica Isopoda, kao i krpelji iz reda Acarina. Stelju naseljavaju i valjkaste gliste (Nematoda). Myriapoda ili stonoge su takođe jedni od stanovnika šumske stelje. Tu su i neki krilati insekti, kao npr. mravi. Pored ovih organizama, u najvećem broju su prisutni upravo oni golim okom nevidljivi. To su bakterije i gljive. Bakterije su odgovorne za razlaganje organske materije životinja i opalog lišća. Dok je veliki značaj gljiva pored toga, i razgradnja starih i srušenih stabala. Hife gljiva su isprepletene i prožimaju stelju i šumsko zemljište, dok iznad stelje u povoljnom periodu razmnožavanja izrastaju plodonosna tijela gljiva, ili pečurke. Kao i bakterije i gljive, i zglavkari, stanovnici stelje, hrane se opalim lišćem i uginulim životinjskim organizmima, ali i jedu jedni druge. Pored životinja, stelju nastanjuju i mahovine i neke zeljaste biljke. Zeljaste biljke uglavnom naseljavaju mjesta do kojih dopire sunčeva svjetlost, a s obzirom da se radi o šumi, te biljke spadaju u skiofite, ili poluskiofite.

Zbog svoje rastresitosti i šupljikavosti, stelja je u stanju da upije velike količine vode koja padne u vidu kiše. Na taj način cijela šuma zadržava vodu izručenu u vidu padavina, koja ponire u dublje slojeve zemljišta. Tako stelja i šumsko zemljište djeluju kao filter. Ta se osobina u nekim zemljama u svijetu iskorišćava pri primarnom prečišćavanju vode, nakon čega se ona akumulira i dodatno prečišćava.

Literatura

• Bernard C. Patten (1975) Systems Analysis and Simulation in Ecology, Academic Press, 607 pages ISBN 0-12-547203-X
• C. Michael Hogan (2008) "Western fence lizard (Sceloporus occidentalis)", Globaltwitcher, ed. Nicklas Stromberg [1] Arhivirano 2012-09-05 na Wayback Machine-u
• David Author Grimaldi and Michael S. Author (2005) Engelevolution of the insects, Cambridge University Press ISBN 0-521-82149-5