Otvori glavni meni
Demićka - Демићка
Lokacija
Države BiH
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
obronci Vlašića
1.150 m
Pritoke Grozničavica, Djevojački potok i Brestovača
Hidrologija
Ulijeva se u Vrbanjau
Transport
Plovnost Nije plovna

Demićka je najsnažnija lijeva pritoka Vrbanje, u koju se ulijeva u Šipragama.[1]

Demićka izvire na južnim padinama Zastijenja (lokalizam: Zāstinje; 1230 m n/v), ispod Djevojačke ravni, na vodno bogatom dijelu podvlašićkog platoa.[2][3][4][5][6][7]

U njegovom relativno malom području, sa ovog međurječja, osim nje, otiču i mnoge pritoke Vrbanje (Ćorkovac, Sadika, Duboka i Ugra (sliv Kobilje) i drugi potoci. Ispod Dunića stijena, ulazi u kraći kanjon (dubine do oko 300 m (u odnosu na selo Duniće), a zatim protiče ispod sela Dèmići (po kojem je i imenovana), a prije ušća ulazi u ljevkastu dolinu oko Vrbanje.[8][9]

Iz ptičje perspektive, usječeni kanjon ispod Dunića stijena je toliko neupadljiv [10]da su partizani (za vrijeme 6. neprijateljske ofanzive, 1943./1944.) na šumovitim padinama u klisuri Dèmićke uspotavili 12. divizijsku bolnicu Petog korpusa (u dvije barake i zemunicama). Ona se tu održala sve do taktičkog premještanja na drugu lokaciju 4. 01. 1944., unatoč višekratnog bombardovanja obližnjih Šipraga (zbog nepreciznog lociranja glavnog cilja – Bolnice).[11] Predostrožnosti radi, tada je oko 600 ranjenika i bolesnika premješteno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palivuk, Čudnić i Kruševo Brdo. Nakon odlaska njemačkih i četničkih jedinica, ova "pokretna bolnica" brzo se vratila u Šiprage (15. 01. 1944.).[12] Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica (u šumi), premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine).[13]

LiteraturaUredi

  1. Vojnogeografski zavod. izd. (1962): Šiptage. List karte 1:25.000, izohipse na 10 m. Vijnogeografski zavod, Beograd
  2. http://www.kartabih.com/
  3. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  5. http://www.rhmzrs.com/
  6. https://maps.google.com/
  7. http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ.
  8. http://www.udaljenosti.com/bosna/
  9. http://www.burger.si/BiH/Bih_index_eng.htm.
  10. https://www.google.com/maps/ms?ie=UTF8&oe=UTF8&msa=0&msid=104575934691777962400.0004867bc7e259ab967a4
  11. Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  12. Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.
  13. http://www.udaljenosti.com/bosna/

Vidi jošUredi