Delta Neretve
Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva. U tijeku je inicijativa da se cijela dolina zaštiti kao Park prirode Delta Neretve.[1]
Zemljopisna obilježja
urediDelta prekriva površinu od 12.000 hektara. Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Najvažniji gradovi su Ploče, Opuzen i Metković.
Izvorno se sastojala od 12 rukavaca, ali je nakon brojnih i opsežnih melioracija i kultivacije tog poljoprivredno bogatog prostora, broj rukavaca sveden na samo četiri, a dotadašnja močvarna delta velikim dijelom je pretvorena u bogato poljoprivredno područje, kolokvijalno prozvano "Hrvatska Kalifornija".
Klima
urediNa zapadu Delta je otvorena moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem. U jesen se more polagano hladi, oslobađa toplinu i time produžuje ljeto, a u proljeće je obrnuto, ohlađeno more spriječava zagrijavanje zraka iznad kopna. U gornjem području Delta je otvorena prema prodiranju suhih vjetrova ljeti, a hladnih zimi i u proljeće. I ovo je razlog stvaranju različitih mikroklima, pa u prostoru od Metkovića skoro do Opuzena zimske su temperature za stupanj, dva niže, a što je odlučujuće da u tom gornjem dijelu teže uspijevaju agrumi (zimsko izmrzavanje). Ljeto je dugo, toplo i suho, a zima je blaga i kišna.
Najhladniji period je prema podacima opažanja treća dekada siječnja s 2,5 °C. Međutim, opaženi su pojedini dani s negativnim temperaturama. U veljači su zabilježene i dosta minimalne temperature; 1947. g. čak -11 °C, a nešto se slično ponovilo i tri puta: 1974., 1978. te 1985. što je vrlo opasno za suptropske kulture kao što su mandarine zbog smrzavanja. Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz, kad srednje dnevne tempereature znaju doseći 35 °C, a najviše izmjerene temperature su oko 43 °C.
Prosječna godišnja količina padalina iznosi 1300 mm, a između 65-75% padne tijekom zime i to predstavalja problem, jer najveća količina pada u razoblju kad je najmanje potrebna i zato je važna organizacija ljetnog navodnjavanja.
Gospodarstvo
urediDolina Neretve je važan poljoprivredni kraj u kojemu se pretežno uzgajaju agrumi, (proizvede se 4000 vagona mandarine) zatim slijede lubenice, šljive... Od povrća uzgajaju se rajčice, salata, krastavci itd. Također značajan je uzgoj maslina koji datira još od Neretvanske kneževine. Lov na ptice je u Dolini zastupljen od davnina i bio je jedna od glavnih djelatnosti starijih stanovnika koji su tijekom vremena razvili posebne vještine koje se i danas koriste (ćukanje). Zbog prelijepih pogleda i zanimiljivosti koje nosi Delta, svake godine dolazi sve više turista.
Ekološko područje
urediNa prostoru donjeg toka Neretve (Delta Neretve) nalazi se nekoliko zaštićenih područja, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske.[2] Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Pored tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi sa plantažama mandarina i staklenicima povrća.[3]
Ušće Neretve
urediPosebni rezervat "Ušće Neretve" sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s caklenjačom (Salicornia), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uslovima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mrijest brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja riba i rakova za akvatorij srednje Dalmacije.[4]
Modro oko i jezero Desne
urediPosebni ornitološki rezervat "Modro oko i jezero Desne" nalazi se na djelomično kraškoj depresiji na desnoj obali Neretve. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja nalazi se više izvora koji su kroz kraško podzemlje povezani sa rijekom Maticom.[5] To je jedno od reprezentativnih močvarnih ekosistema na području delte Neretve, sa jezerima i okolnim tršćacima, značajno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.
Kuti
urediPosebni ornitološki rezervat »Kuti« nalazi se na jugoistoku delte, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom u blizini Neuma. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je značajno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica kao i populacije ptica koje migriraju Jadranskim seobenim putem.
Pod Gredom
urediPosebni ornitološki rezervat "Pod Gredom" je močvarno područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965. god.[6] Pruža se istočno od rijeke Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se može pronaći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čija je populacija jedna od največih u Sredozemlju, čaplje voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca).
Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968.-1979. g. autohtonom vegetacijom: vrbom, jasenom, topolom, kako bi se privuklo na gniježđenje ptičje vrste koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr. čaplje).
Prud
urediPosebni ornitološki rezervat "Prud" je močvarno područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974. god.[7]
Orepak
urediPosebni ornitološki rezervat "Orepak" je močvarno područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974. god.[8]
Ramsarsko područje
urediMeđu 5 Ramsarskih mjesta u Hrvatskoj je i Delta Neretve, proglašena 2.11.1992. god. pod brojem 585.[9] Površina područja je 12.742 ha. [10] Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po svom bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 ptica, 22 gmizavaca, 11 vodozemaca, 35 slatkovodnih riba od kojih je 18 endemskih, 29 vretenaca i 234 vrste leptira. Delta je važna migracijska stanica na Crnomorskom/Mediteranskom preletnom putu za čigre i galebove kao što su evroazijska žličarka Platalea leucorodia, kentska žlica Charadrius alexandrinus i crnokrila štula Himantopus himantopus. Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Pored tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi sa plantažama mandarina i staklenicima povrća.
Ekološki problemi
urediS druge strane postoje razni ekološki problemi kao pretjerana melioracija, koja prijeti isušivanjem svih močvara, salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog brana u susjednoj BiH, ljetni požari, te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontineta kasnije uzrokuju sušu klimu...)
Povezano
urediReference
uredi- ↑ „Park prirode Delta Neretve”. Arhivirano iz originala na datum 2020-10-01. Pristupljeno 2021-08-20.
- ↑ „Zaštićena područja u Hrvatskoj”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ „Uredba o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezera Desne, »Ušće Neretve« i »Kuti«”. Narodne novine, NN 94/2020, 20. 08.2020 - narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „Delta Neretve - br. 67869”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ Modro oko i jezero uz naselje Desne - www.nasaneretva.net
- ↑ „Pod Gredom - br. 15671”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ „Prud - br. 15672”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ „Orepak - br. 15673”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ↑ „Ramsarska područja u Hrvatskoj”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „Delta Neretve - Ramsarsko područje”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.