Otvori glavni meni

David Bunetta (Ledenice 1891.Rijeka 1964.) hrvatski arhitekt.

David Bunetta
Arhitekt / Graditelj
Nacionalnost Hrvat
Rođenje 1891.
Smrt 1964.
Stvaralaštvo

ŽivotopisUredi

Nakon završene Graditeljske škole u Zagrebu 1912. godine, odlazi na usavršavanje u Berlin i Stuttgart, gdje surađuje s njemačkim arhitektom Paulom Bonatzom na projektu izgradnje glavnoga željezničkog kolodvora.

U Rijeku se vraća uoči Prvoga svjetskog rata te sudjeluje u projektiranju i izgradnji lučkih skladišta. Između dva svjetska rata “izgradio je pola Sušaka“, kako se pripovijedalo. Prema njegovim zamislima nadograđen je hotel Park, a projektirao je niz slikovitih vila na atraktivnim položajima uz morsku obalu Pećina (Kezele, Muller, Korlević, Vitezić, Ružić).

Projektirao je i proširenu kapelu Presvetog Srca Isusova časnih sestara sv. Križa na Sušaku dovršenu 1931. godine. Ta je crkva danas sjedište sušačke Župe sv. Ćirila i Metoda.

 
Osnovna škola u Otavicama
 
Antimalarična stanica u Otavicama
 
Crkva Presvetog Srca Isusova časnih sestara sv. Križa na Sušaku u Rijeci

Godine 1931. dovršena je osnovna škola u Otavicama prema zamisli Ivana Meštrovića, a po nacrtu Davida Bunette, građena od fino klesana kamena. Dvoetažna prostorna organizacija uključivala je stan za učitelja, dok su prizemne prostorije s južne i istočne strane bile namijenjene nastavi koja se odvijala do početka Domovinskog rata 1991. godine. U Otavicama je projektirao i antimalaričnu stanicu, objedinivši ga s osnovnom školom u kompleks društveno korisnih građevina koje su 1930-ih godina pridonijele znatnom poboljšanju života i napretku Otavica.

Poslije 1945. zaposlen je u riječkom „Rijeka-projektu“ te radi na mnogim projektima, među kojima ljevaonice i velikog skladišta u Brodogradilištu 3. maj, upravna zgrada tvornice „Torpedo“ itd.


LiteraturaUredi

  • Julija Lozzi-Barković, Crkva Presvetog Srca Isusova na Sušaku – Spomenik trajniji od mjedi, Stoljetnica života i rada Milosrdnih sestara sv. Križa na Sušaku (ur. S. M. Estera Radičević, dr. Emanuel Hoško), Đakovo-Rijeka, 2005.; 206-207.
  • Zorana Jurić, U Meštrovićevom rodnom kraju, Muzeji Ivana Meštrovića, 2010.; 18-19.

IzvoriUredi