Višegodišnja trajnica, sa vodoravnim rizomom. Stabljika uspravna, gola ili retko dlakava, do 30 cm visoka. Listovi trodelni, režnjeviti, obodom nepravilno testerasti; prizemni na dugoj peteljci, a gornji (listovi ovoja) na kraćim, i stoje u pršljenu od po 3 lista. Cvetovi pojedinačni, na dugim peteljkama, beli, sa spoljne strane ponekad ružičastim prevučeni (postoji i forma više ili manje tamnoljubičastih cvetova). Listića cvetnog omotača većinom 6 (retko 5), usko jajastih, prašnici nekoliko puta kraći od listića ocveća. Antere žute; tučkovi duguljasti, sa izvučenim i nešto savijenim kljunom, dlakavi. Plodnice nadrasle, brojne, svaka sadrži jedan semeni zametak. Plodovi su jednosemeni oraščići. Cveta od marta do maja meseca. Razmnožava se i izdancima. Dosta polimorfna vrsta, prema obliku i boji cvetova, dlakavosti, urezanosti listova itd. razlikujemo više infraspecijskih oblika (i u Srbiji nekoliko). Biljka je veoma otrovna i treba biti oprezan u kontaktu s njom. Šumarica je (kako joj i ime kaže) tipična šumska biljka koja u rano proleće u vidu tepiha pokriva tlo brojnih šumskih zajednica. Svoj optimum nalazi u mezofilnim mešanim, lišćarsko-četinarskim (Abieti-Fagetum) i četinarskim šumama, prvenstveno u brdskim, na kiselom i humoznom zemljištu, na krečnjaku. U nizini ga nalazimo u poplavnim šumama (pre svega hrastovim), a u visinu ide sve do subalpskog pojasa, do borove linije. U Srbiji najrasprostranjenija je u južnim i jugoistočnim delovima (Kopaonik, Mokra gora, Beljanica, Žljeb, Stara planina), ali ga ima i u Vojvodini, na Vršačkim planinama. Cirkumpolarno kosmopolitna biljka, rasprostranjena u Evroaziji i Severnoj Americi.