Dardansko-bastarnski rat

Dardansko-Bastarnski rat bio je vojni konflikt između Dardanskog kraljevstva i keltskog plemena Bastarni.

Dardanija na vrhuncu moći, ogo 180. god. pne.

Plan

Filip V Makedonski planirao je iskoristiti Bastarane u ratovima sa Rimom uz njihovo predhodno naseljavanje sa porodicama u Dardaniju. Plan je sadržavao nekoliko etapa:

• Dolazak Bastarna sa familijama i naseljavanje u Dardaniju
• Napadi Bastarna na Dardance do njihovog uništenje kao narodnosne grupe
• Odlazak Bastarna na ratište u Italiji i sukobi sa Rimljanima
• Napad Makedonije na bastaranske porodice u Dardaniji i uništenje

Rat

Bastarani su dugo oklijevali dok ih oko 30.000 nije krenulo preko Dunava. U Trakiji su saznali da je Filip V umro. Tračani se nisu više osjećali vezani ugovorom koji su sklopili sa Filipom i odbili su da im pruže potrebne namirnice za izdražavanje. Bastarni su stali pljačkati, a Tračani ih napadati. Bastrani su potisnuli Tračane na planinu Rila, ali ih je veliko nevrijeme spriječilo da poraze protivnika. Među njima došlo je i do razmimoilaženja. Jedan dio se vratio, dok je drugi dio u jesen 179 stigao u Dardaniju.

Oduzimanje zemlje Dardancima nije bio lak posao i Bastrani su se zadržali nekoliko godina ispunjenih ratom. U to vrijeme Makedonci nisu bili u ratu sa Rimom i makedonski kralj Perzej nije ni obnovio niti je prekinuo Filipov plan i ugovor i držao je stav prijateljstva i lojalnosti prema Rimu.

Dardanci su poslali delegaciju u Rim, optužujući novog kralja Perzeja da je doveo Bastarne. Optužbi su se priključili i neki grčki izaslanici, jer su u to vrijeme Bastrani smatrani opasnim narodom koji niko nije želio za susjede. Grci su ih nazivali Galima. Rimski Senat je poslao delegaciju koja je utvrdila da se rat vodi, ali nije utvrdila Perzejevu umiješanost.

Borbe koje su Dardanci vodili sa Bastranima bile su duge i teške, pogotovo što su i susjedi bili na strani Bastrana. Tek u zimu treće godine Bastranskog prisustva, Dardanci su okupili veliku vojsku i krenuli u konačni obračun. Zimu su odabrali jer su se tada Tračani i Kelti vraćali kućama, pa su Bastrani ostali sami. Opis ove bitke napisao je Livije, ali je kraj teksta nestao i nije poznat ishod. U opisu nema topografskih podataka, pa se ne zna kojim su se putem Bastrani kretali, gdje im je bio logor i gdje se bitka odvijala. Današnji historičari, na osnovu kasnijih događaja, smatraju da su Dardanci pobijedili. Za to je potvrda i opis stradanja Bastrana u povratku, na prelasku smrznutog Dunava, kada je led pukao i mnogi stradali. Među preživjelima bio je i njihov vođa Klondik koji će nekoliko godine kasnije povesti nove čete u Makedoniju. Filipov plan da zauvijek istrijebi Dardance je propao.

Literatura

• Papazoglu, Fanula (1969). Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi. ANUBiH, Sarajevo.