Dan ustanka naroda Hrvatske

Dan ustanka naroda Hrvatske je bio republički praznik u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koji se proslavljao 27. jula.

Žene na proslavi godišnjice ustanka, Kordun 1944.

Dan ustanka, obeležavao je godišnjicu oružane akcije ličkih gerilskih odreda na Srb, 27. jula 1941. godine. Tog dana lički gerilski odredi i naroda iz okoline Donjeg Lapca, napali su i zauzeli ustaško-žandarmerijsku stanicu u Srbu, razrušili železničku prugu Knin-Drvar i uništili odred ustaša kod Srpskog klanca. Posle ove akcije ustanak se proširio na čitavu Liku i Kordun, a ubrzo je zahvatio i druge delove Hrvatske.

Praznik u SFRJ

uredi
 
Proslavimo Dan ustanka, plakat povodom 4. godišnjice ustanka.

Odluku o određivanju 27. jula za Dan ustanka naroda Hrvatske donelo je Zemaljsko antifašističko veće narodnog oslobođenja Hrvatske, avgusta 1945. godine. Ovaj praznik proslavljao se na čitavoj teritoriji Hrvatske, a posebno u ustaničkim krajevima - Lici, Baniji i Kordunu. Posle raspada SFRJ, 1991. godine, ovaj praznik je ukinut, a umesto njega u Hrvatskoj se 22. juna proslavlja Dan antifašističke borbe, u znak sećanja na 22. jun 1941. godine kada je u okolini Siska formiran Sisački partizanski odred.[1]

Nakon raspada SFRJ

uredi
 
Spomenik ustanku naroda Hrvatske u Srbu.

Raspadom SFRJ taj događaj je „doživio“ drastične promjene. Iskrivljavan i tumačen daleko izvan historijskog konteksta u kojem se dogodio postao je predmetom ideoloških obračuna i služio je za različite političke potrebe s ciljem zamagljivanja i pokušaja trajnog brisanja iz sjećanja NOBa i antifašizma. Puleni šovinističkog velikosrpskog državnog projekta ustanak u Srbu su koristili kao okidač za nacionalne sukobe plašeći Srbe u Hrvatskoj ustašama i manipulirajući genocidom koji se nad njima dogodio za vrijeme Drugog svjetskog rata. Hrvatska vladajuća elita je pak ustanak u Srbu tumačila kao četnički ustanak protiv „ispunjenja vjekovne težnje Hrvata za vlastitom državom". Ono što je karakteristično je da je fokus prebačen s klasnog i antifašističkog u nacionalne okvire i kompletna problematika je svedena na sukob Hrvata i Srba isto kao što su to htjeli prikazati domaći izdajnici (ustaše i četnici) tih godina. Simbolički se histerija oko antifašističkog nasljeđa 90- ih godina može svesti na uništavanje spomenika Marku Oreškoviću, Hrvatu, u Korenici sa „srpske“ strane i uništavanje spomenika ustanku Vanje Radauša sa „hrvatske“ strane.[2]

Tokom rata u Hrvatskoj, avgusta 1995. godine, pripadnici hrvatske vojske su porušili spomenik „Ustanku naroda Hrvatske“ u Srbu, izgrađen 1951. godine. Spomenik je 2010. godine obnovila Vlada Republike Hrvatske, na inicijativu Srpskog narodnog vjeća.

Literatura

uredi
  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.

Reference

uredi
  1. „Hrvatska: Dan antifašističke borbe” (sr). Radio-televizija Republike Srpske. 22. 6. 2012.. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  2. https://www.box.com/s/0lw0n4ivnsg53l7jbprk Publikacija sabh.hr

Vidi još

uredi