Dalmatinska akcija

Dalmatinska akcija (DA) je hrvatska regionalistička politička stranka koja je djelovala na području Dalmacije 1990-ih.

Osnovana je u Splitu u jesen 1990. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledni splitski humorist Đermano Ćićo Senjanović. Stranka se u svom programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti s centralnom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije on je napustio stranku, na čije je čelo stala sociologinja dr. Mira Ljubić-Lorger.

DA je na nacionalnu političku scenu došla prilikom parlamentarnih izbora 1992. kada je Mira Ljubić-Lorger izabran u Sabor na zajedničkoj listi s regionalnim strankama Istarski demokratski sabor i Riječki demokratski savez. Stranka je svoj uspon nastavila i na lokalnim izborima početkom 1993. kada je dobila svoje predstavnike u skupštini Splitsko-dalmatinske županije, kao i Gradskom vijeću Splita, kao i nekih drugih dijelova Dalmacije.

Iako zbog specifičnih ratnih i drugih okolnosti, odnosno okupacije dijela Dalmacije, nikada nije mogla računati na razinu podrške kakvu je imao IDS u Istri, napadana je kao protuhrvatska i separatistička stranka, odnosno opasnost od strane vladajućeg HDZ. U septembru 1993. je njeno sjedište u Splitu razneseno bombom, a članovi rukovodstva nakratko pritvoreni pod optužbom da su sami inscenirali taj napad.

Sudski proces je završio oslobađajućom presudom 1996. godine, ali je u međuvremenu DA znatno oslablila zbog stalnih raskola u rukovodstvu. Godine 1995. se na izborima natjecala za Sabor na listi lijevih stranaka pod vodstvom Akcije socijaldemokrata Hrvatske, ali nije obnovila parlamentarni status.

Na daljim lokalnim i nacionalnim izborima DA nije uspjela osvojiti nijedno mjesto te se postupno počela gasiti. Godine 2003. je i službeno izbrisana iz registra političkih stranaka.

Dio njenih bivših članova je okupljen u tzv. Maslinu - Dalmatinsku autonomašku stranku.

Ideologija uredi

Osnovi ideologije Dalmatinske akcije su bili promicanje dalmatinske nacionalnosti , odnosno da se ljudima koji su se izjašnjavali kao Dalmatinci u etničkom smislu prizna status nacionalne manjine.