Dacit (engl. Dacite, fr. Dacite, nem. Dacit, rus. Дацит) je vulkanska stena izgrađena od kvarca, natrijsko-kalijskih plagioklasa i bojenih minerala[1]. Ove stene su izlivni ekvivalenti magmatske stene kvarcdiorita. Njihov naziv potiče od reči Dacia, starog naziva za Rumuniju, gde su dosta zastupljeni.

Dacit

Minerali koji izgrađuju dacit su: intermedijarni plagioklas (andezin), kvarc i bojeni minerali (biotit, hornblenda, piroksen). Na osnovu bojenih minerala izdvajaju se različiti varijeteti dacita: biotitski dacit, amfibolitski dacit, itd. Boja stene varira u zavisnosti od sadržaja i vrste bojenih minerala i stepena kristaliniteta osnovne mase.

Struktura stene je porfirska, a tekstura fluidalna. Lučenje dacita je pločasto i stubasto.

Smanjenjem količine kvarca, ove stene čine prelaze ka andezitima, kada se nazivaju dacito-andeziti, dok povećanjem količine kalijskog feldspata pokazuju prelaz prema kvarclatitima.

Rasprostranjenje i primena uredi

Javljaju se u većim masivima, često sa andezitima. U Srbiji se javljaju na Rudniku, kod Slavkovice, na zapadnim padinama Kopaonika, u dolini Ibra, kod Surdulice.

Značajan su građevinski materijal. Koriste se za izradu kocke za puteve, ivičnjake, lomljeni kamen, itd. Najveći kamenolomi nalaze se u Slavkovici i Kadinoj Luci.

Povezano uredi

Izvori uredi

  1. Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975

Literatura uredi

  • Đorđević V., Đorđević P., Milovanović D. 1991. Osnovi petrologije. Beograd: Nauka